Iako zvanično još nije gotova, zima 2023/2024. već je postavila nekoliko rekorda i smatra se jednom od najtoplijih zima od 1888. godine. Prema dosadašnjim prognozama i rekordnim temperaturama koje su zabilježene nakon toplijih zima, pred nama je vjerojatno jedno od najtoplijih ljeta.
Prema Republičkom hidrometeorološkom zavodu (RHMZ), sezonska prognoza za ovu zimu izdvaja zanimljiv detalj: prethodna najtoplija zima bila je 2007. godine, a nakon toga slijedilo je ljeto s rekordnom temperaturom u Srbiji od čak 44,9 stupnjeva Celzijusa! Dakle, pred nama je novo vruće ljeto, potvrđuje klimatolog Goran Pejanović, zamjenik direktora RHMZ-a.
On ističe da su i ljeta i zime u Srbiji sve topliji, a jedan od razloga tome su klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje, zbog čega je temperatura na cijelom planetu porasla za više od 1 stupanj, a u Srbiji čak za 2 stupnja, ako gledamo razdoblje od 1951. godine. Srbija se, naime, zagrijava više i brže od svjetskog prosjeka.
–Četiri od pet najtoplijih godina dogodile su se nakon 2018. godine, što ukazuje na ubrzanje klimatskih promjena i rast temperatura. Ova zima bilježi rekordnu toplinu u Srbiji, s odstupanjem od 3,9 stupnjeva iznad normale, dok je u Beogradu bila čak 4,5 stupnjeva toplija. Godina 2007. izdvaja se kao najtoplija do tada, s rekordnim temperaturama koje su obilježile ljeto iste godine, uključujući i rekord od 44,9 stupnjeva u Smederevskoj Palanci. Nakon toga, slijedile su još četiri godine s još toplijim ljetima: 2018., 2019., 2022. i najtoplije 2023. godine. Trend zagrijavanja nije samo karakterističan za ljeta, već i za zime, što znači da se temperature povećavaju tijekom cijele godine – objašnjava Goran Pejanović.
Kao još jedan faktor sve toplijih godina, uz klimatske promjene, Pejanović ističe atmosfersko okeanske fenomene. Prošle godine i ove zime, bilježimo vrlo toplo pacifičko i tropsko okeansko područje. Fenomen poznat kao “El Niño” doprinosi povećanju godišnjih temperatura.
Za prognozu nadolazećeg ljeta koristimo numeričke modele koji predviđaju klimatske uvjete za duži period. Prema rezultatima modela, očekuje se da će temperatura zraka biti iznad prosjeka, s odstupanjem od 2 stupnja Celzijusa. To znači da bismo mogli očekivati srednje sezonske temperature u rasponu od 21 do 25 stupnjeva, dok bi u visokim brdsko-planinskim područjima bile niže, od 13 do 18 stupnjeva. Međutim, posebna zabrinutost leži u broju tropskih dana, kada maksimalna dnevna temperatura prelazi 35 stupnjeva Celzijusa, što znatno otežava svakodnevni život ljudima, životinjama i ostalim ekosistemima – ističe Pejanović.
