Tokovi Atlantskog okeana pokazuju zabrinjavajuće oslabljivanje, a najnovije istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Science Advances donosi “izuzetno loše vijesti za klimatski sustav i čovječanstvo”.
Pomoću računalnih modela i arhivskih podataka, istraživači su razvili pokazatelje koji bi ih mogli na vrijeme upozoriti na mogući slom Amoka, ogromnog sustava struja Atlantskog oceana, ključnog zaštite od klimatskih promjena. Znanstvenici su iznenađeni rezultatima.
Prema modelima, posljedice bi se mogle osjetiti puno ranije nego što se dosad pretpostavljalo. Krećemo prema promjenama u okeanskim strujama koje nisu zabilježene više od 10.000 godina, a to bi imalo ozbiljne posljedice za velike dijelove svijeta, upozoravaju istraživači.
Što je Amok? Amok, poznat i kao AMOC, predstavlja sustav snažnih okeanskih struja koje prenose značajan dio toplotne energije s tropskih geografskih širina i južne hemisfere u sjeverni Atlantski ocean, gdje se toplota oslobađa u atmosferu. Taj proces značajno usporava utjecaj globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskom aktivnošću.
U slučaju dodatnog oslabljivanja, razina mora u Atlantiku mogla bi porasti za metar, poplavivši mnoge obalne gradove. Južna hemisfera postala bi toplija, dok bi se Europa dramatično ohladila i imala manje padavina. Ono što zabrinjava je brzina promjena, koje bi se odvijale deset puta brže nego sada, čineći prilagodbu životu gotovo nemogućom.
Amok je posebno pogođen ubrzanjem topljenja grenlandskih ledenjaka i arktičkih ledenih pokrivača, a od 1950. godine do danas oslabio je za 15%, pokazuju nekoliko studija, sada se nalazeći u najslabijem stanju u više od tisuću godina.
Do sada nije postignut konsenzus o ozbiljnosti situacije. Jedna studija prošle godine, bazirana na promjenama u temperaturi površine mora, sugerira da bi ključni trenutak mogao doći između 2025. i 2095. Britanska meteorološka služba izjavila je da su “nagle i velike promjene u Amoku malo vjerojatne” u 21. stoljeću.
Međutim, najnovije istraživanje provedeno u južnom dijelu Atlantskog oceana, između Cape Towna i Buenos Airesa, pokazuje da bi iznenadni kolaps sistema mogao nastupiti u bilo kojem trenutku u sljedećih stotinu godina.
“Nemamo dovoljno podataka – hoće li se to dogoditi iduće godine ili u sljedećem stoljeću, ali kad se to dogodi, promjene će biti nepovratne. Bit će katastrofalne. Klimatske promjene moramo shvatiti ozbiljno”, izjavio je Rene van Vesten s Univerziteta u Utrechtu u Nizozemskoj, vodeći autor istraživanja.
