Dr. Dejan Čubrilo, stručnjak za sportsku medicinu i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, donosi razjašnjenje o detoksikaciji, konceptu koji je u modernom društvu često pogrešno shvaćen. Mnogi ljudi vjeruju da se organizam može očistiti putem brzih metoda poput kratkotrajnih dijeta, gladovanja ili posebnih napitaka. Ipak, dr. Čubrilo insistira na tome da detoksikacija nije nešto što se postiže preko noći, već proces koji zahtijeva promišljen i dugoročan pristup.
Prema njegovim riječima, nakupljanje toksina u tijelu često signalizira disbalans, koji se najčešće javlja kao posljedica nezdravih prehrambenih navika. Kada se hrana ne prerađuje na pravilan način, u organizmu dolazi do stvaranja povoljnog okruženja za razvoj mikroorganizama, poput bakterija i gljivica, što dodatno opterećuje probavni sistem.
Jedan od ključnih problema s kojima se suočavaju pacijenti, posebno oni s masnom jetrom, jeste povećana razina inzulina. Ovaj hormonski disbalans ne samo da usporava probavu, već doprinosi i pojačanom stvaranju lošeg holesterola, što može dugoročno ugroziti zdravlje. Dr. Čubrilo naglašava da je ključ rješenja u promjeni ishrane, a ne u oslanjanju na privremene strategije.
Kako bi se unaprijedila probava i smanjila opterećenost organizma toksinima, on preporučuje povećan unos svježeg voća i povrća, jer ti prirodni izvori hranljivih materija pomažu u stabilizaciji nivoa šećera u krvi i regulaciji masnoća. Također, upozorava na čestu zabludu o detoksikacijskim sokovima, koji, umjesto da pomažu, mogu uzrokovati nagle skokove inzulina i otežati sagorijevanje masti. Umjesto tečnih zamjena za obroke, on savjetuje konzumaciju cjelovitih namirnica bogatih vlaknima, koje tijelu daju stabilan izvor energije i podržavaju prirodne procese čišćenja organizma.
Pored savjeta o pravilnoj ishrani, dr. Dejan Čubrilo stavlja poseban naglasak na značaj zdrave probave, ističući da redovno pražnjenje crijeva – barem jednom dnevno – može biti pokazatelj da metabolizam funkcioniše kako treba. Smatra da određene namirnice, poput smokava i datula, imaju izuzetno blagotvoran učinak na rad probavnog sistema, pomažući prirodnom čišćenju organizma i poboljšanju crijevne flore.
Preporučuje konzumaciju ovih plodova u večernjim satima, jer ne samo da olakšavaju varenje, već mogu i umiriti digestivni trakt tokom noći. U svojim predavanjima često ističe da se holistički pristup zdravlju – kroz pravilnu ishranu i bolje razumijevanje sopstvenog tijela – može pozitivno odraziti na opšte stanje organizma i kvalitet života.
Za one koji žele dublje upoznati njegove metode i savjete, dr. Čubrilo redovno gostuje u televizijskim emisijama, gdje dijeli svoja saznanja i iskustva. Među najpoznatijim emisijama u kojima se može čuti njegovo stručno mišljenje je i „Ordinacija“ na RTS-u, gdje na jednostavan način objašnjava kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na zdravlje.
HURME – BLAGO PRIRODE SA NEVJEROVATNIM ZDRAVSTVENIM KORISTIMA
Hurme, poznate i kao datule, stoljećima su bile ključni dio ishrane u mnogim kulturama širom svijeta. Ove male, slatke plodove najčešće povezujemo s Bliskim istokom i sjevernom Afrikom, gdje su se uzgajale hiljadama godina. No, njihova popularnost odavno je prešla granice tih regija, pa su danas nezaobilazan dio mnogih dijeta i zdrave ishrane u raznim dijelovima svijeta. Osim što su izuzetno ukusne, hurme nude obilje nutritivnih vrijednosti, što ih čini jednim od najzdravijih prirodnih zaslađivača i izvora energije.
PORIJEKLO I ISTORIJA HURMI
Hurme su plod drveta Phoenix dactylifera, koje se uzgaja u pustinjskim i polupustinjskim područjima. Postoje dokazi da su ljudi konzumirali hurme još prije više od 6.000 godina, a u drevnim civilizacijama, poput one sumerske i egipatske, bile su simbol plodnosti, bogatstva i zdravlja. Stari Egipćani su ih koristili ne samo kao hranu, već i u medicinske svrhe, dok su Rimljani hurme smatrali luksuznom namirnicom.
U islamskoj tradiciji hurme imaju posebno značenje. One su često spominjane u Kur’anu i Hadisima, a vjeruje se da je prorok Muhamed preporučivao konzumaciju hurmi, posebno tokom mjeseca Ramazana, za prekid posta. Upravo zato hurme imaju duboko ukorijenjenu simboliku u islamskoj kulturi i često se konzumiraju u posebnim prilikama.
NUTRITIVNA VRIJEDNOST HURMI
Jedan od razloga zašto su hurme toliko cijenjene leži u njihovom izuzetnom nutritivnom profilu. One su prirodno bogate brojnim vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima, što ih čini pravim prirodnim suplementom.
U prosjeku, 100 grama hurmi sadrži:
- Kalorije: 277 kcal
- Ugljikohidrati: 75 g
- Proteini: 2 g
- Masti: 0.2 g
- Vlakna: 7 g
- Kalijum: 696 mg (oko 20% dnevnih potreba)
- Magnezijum: 54 mg
- Vitamin B6: 0.2 mg
- Gvožđe: 0.9 mg
Hurme su odličan izvor prirodnih šećera, prvenstveno glukoze, fruktoze i saharoze, što ih čini idealnim izborom za brzi izvor energije. Zbog visokog sadržaja vlakana, one su odlične za probavu i mogu pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi.
ZDRAVSTVENE KORISTI HURMI
1. Poboljšavaju probavu i zdravlje crijeva
Hurme su bogate vlaknima, što pomaže u regulaciji probave i sprečavanju zatvora. Vlakna povećavaju volumen stolice i olakšavaju njeno izbacivanje, čime se smanjuje rizik od probavnih tegoba, uključujući hemoroide i sindrom iritabilnog crijeva.
2. Jačaju srce i smanjuju rizik od srčanih oboljenja
Zbog visokog sadržaja kalijuma i magnezijuma, hurme pomažu u regulaciji krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih bolesti. Antioksidansi u hurmama štite krvne sudove od oštećenja, dok vlakna pomažu u snižavanju nivoa lošeg holesterola (LDL) u krvi.
3. Prirodni izvor energije
Hurme su idealna namirnica za ljude koji se bave sportom ili imaju povećane energetske potrebe. Njihov visok sadržaj prirodnih šećera omogućava brz oporavak nakon fizičke aktivnosti, dok magnezijum i kalijum pomažu u sprečavanju grčeva u mišićima.
4. Pomažu u borbi protiv anemije
Bogate gvožđem, hurme su izuzetno korisne za osobe koje pate od anemije. Redovna konzumacija može poboljšati nivo hemoglobina u krvi, što doprinosi boljoj oksigenaciji organizma i smanjenju simptoma umora i iscrpljenosti.
5. Štite od neurodegenerativnih bolesti
Hurme sadrže antioksidanse poput flavonoida, karotenoida i fenolnih kiselina, koji pomažu u zaštiti mozga od oksidativnog stresa i upalnih procesa. Istraživanja su pokazala da hurme mogu poboljšati memoriju i smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti.
6. Prirodno regulišu nivo šećera u krvi
Iako su hurme slatke, one imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne izazivaju nagle skokove šećera u krvi. Njihova vlakna usporavaju apsorpciju šećera i pomažu u održavanju stabilnog nivoa glukoze.
7. Poboljšavaju zdravlje kože i kose
Vitamini i minerali u hurmama, uključujući vitamin B6, bakar i gvožđe, igraju ključnu ulogu u zdravlju kože i kose. Antioksidansi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavajući proces starenja i smanjujući pojavu bora.
KAKO KONZUMIRATI HURME?
Hurme su izuzetno svestrane i mogu se konzumirati na različite načine:
- Sirove: Najčešće se jedu svježe ili sušene kao zdrava užina.
- U smutijima: Odlično se kombinuju s bademovim ili kokosovim mlijekom, orašastim plodovima i bananama.
- U slatkišima: Koriste se za pripremu zdravih kolača i energetskih pločica bez dodatnog šećera.
- U salatama: Mogu se dodati u voćne ili povrtne salate za dodatnu slatkoću.
- U jelima: U bliskoistočnoj i mediteranskoj kuhinji često se koriste u kombinaciji sa mesom, kao što su piletina ili jagnjetina sa hurmama i bademima.
