Bogdana Ražnatović, supruga Veljka Ražnatovića i snaha poznate pevačice Cece Ražnatović, sa radošću iščekuje dolazak svog trećeg djeteta, sina kojem su već odlučili dati ime Ilijana. Ovaj par, koji već ima dva sina, Željka i Krstana, simbol je porodičnih vrijednosti i posvećenosti obiteljskom životu. Njihova ljubavna priča, od samog početka, privlačila je veliku pažnju javnosti, a zajednički život često dijele kroz emotivne objave na društvenim mrežama.
Bogdanina sportska karijera: Usponi i izazovi
Prije nego što se posvetila obitelji, Bogdana je bila uspješna košarkašica s impresivnom karijerom. Nastupajući za juniorsku reprezentaciju Srbije, osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Vukovaru, što je bio značajan trenutak u njenom životu. Na klupskom nivou, igrala je za poznati klub Radivoj Korać, gdje je ostvarila titulu prvakinje Srbije.
Nažalost, uspon u karijeri prekinule su dvije ozbiljne povrede koljena, zbog kojih je 2015. godine bila primorana napustiti profesionalni sport. U jednom od intervjua, kroz emisiju “Ceca i deca”, iskreno je progovorila o tom periodu života, navodeći da joj je sport donio mnoga pozitivna iskustva, ali je zdravlje postalo prioritet.
Život nakon sporta: Novi putevi
Nakon povlačenja iz sporta, Bogdana je pronašla novu strast u oblasti poslovnog obrazovanja. Upisala je Visoku poslovnu školu, gdje se fokusirala na finansije i računovodstvo. Osim toga, zajedno sa sestrama, uključila se u porodični biznis, pokazujući svoj poduzetnički duh i posvećenost obitelji.
Njena najveća podrška u svemu je suprug Veljko Ražnatović, profesionalni bokser poznat po svojoj uspješnoj sportskoj karijeri i nepokolebljivoj ljubavi prema porodici. Veljko, čiji su mečevi često u centru pažnje medija, ističe kako mu porodica daje snagu i motivaciju za sve životne izazove.
Porodične vrijednosti i očekivanje trećeg djeteta
Danas su Bogdana i Veljko prepoznati po svojoj posvećenosti obiteljskom životu. Kao roditelji, često ističu da im je najvažnije pružiti djeci ljubav, stabilnost i dobre temelje za budućnost. Dolazak trećeg sina, Ilijane, dodatno je ojačao njihov osjećaj zajedništva i ispunio ih neizmjernom radošću.
Egipatske piramide: Fascinantna graditeljska čuda
Egipatske piramide, a posebno Velika piramida u Gizi, ostavljaju ljude širom svijeta u čudu već hiljadama godina. Ove monumentalne građevine nisu samo simbol moći i bogatstva drevnih faraona, već i zagonetka koja fascinira arheologe i naučnike do danas.
Velika piramida u Gizi: Građevinski podvig faraonskog doba
Velika piramida u Gizi, podignuta oko 2.560. godine prije nove ere kao grobnica faraona Kufu-a, bila je najviša građevina na svijetu više od 3.800 godina. Sa svojom početnom visinom od 146 metara, sastoji se od preko 2,3 miliona kamenih blokova, čija težina varira od 2 do 15 tona. Iako je erozija tokom vekova smanjila njenu visinu na 138 metara, ona i dalje dominira pejzažom Gize.
Tehnologija gradnje i preciznost
Jedna od najvećih misterija je način na koji su drevni Egipćani uspeli da izgrade tako preciznu strukturu bez savremenih alata. Svaka strana Velike piramide savršeno je poravnata prema četiri strane svijeta, s odstupanjem manjim od 0,05 stepeni. Ovo postignuće zbunjuje naučnike, jer drevni Egipćani nisu imali na raspolaganju moderne tehnologije za merenje i poravnanje.
Pored toga, način transporta i podizanja ogromnih kamenih blokova ostaje predmet rasprava. Mnogi veruju da su korišteni rampe, poluge i genijalne tehnike koje su omogućile radnicima da savladaju gravitaciju i usprave monumentalne blokove.
Elektromagnetna svojstva i energetske teorije
Nedavna istraživanja otkrila su da Velika piramida u određenim uslovima može fokusirati elektromagnetne talase u unutrašnje odaje i bazu piramide. Ova otkrića izazvala su spekulacije da su piramide možda imale dodatne svrhe osim kao grobnice. Iako su teorije o njihovoj ulozi kao “energetskih pojačivača” zanimljive, naučnici se slažu da je potrebno još istraživanja kako bi se razumjela njihova prava funkcija.
Nasleđe piramida
Egipatske piramide nisu samo arheološka čuda već i simbol genijalnosti i organizacione sposobnosti drevnih civilizacija. One inspirišu kako stručnjake tako i zaljubljenike u istoriju, dok nova otkrića o njihovoj izgradnji, strukturi i potencijalnim funkcijama stalno proširuju naše razumevanje drevnog sveta.
