“Fino. Sat spavam, sat placem!”
BANKARSKI SISTEMI I KREDITI: DETALJAN PREGLED
Bankarski sistemi čine osnovu savremenih ekonomija. Bez banaka, funkcionisanje tržišta, trgovine, pa čak i država, bilo bi gotovo nemoguće. Banke služe kao posrednici između onih koji imaju višak sredstava i onih kojima su sredstva potrebna. One osiguravaju stabilnost, likvidnost, a istovremeno omogućavaju i razvoj kroz odobravanje kredita. Da bismo u potpunosti razumjeli kako funkcionišu bankarski sistemi i kakvu ulogu krediti imaju u ekonomskom ciklusu, potrebno je sagledati njihovu istoriju, strukturu, principe poslovanja i izazove s kojima se suočavaju.
ISTORIJSKI RAZVOJ BANKARSKIH SISTEMA
Korijeni bankarstva sežu hiljadama godina unazad. Prve institucije koje su obavljale funkcije slične današnjim bankama pojavile su se u drevnim civilizacijama Mezopotamije, Egipta i Rima. U tim vremenima, hramovi i bogate trgovačke kuće čuvali su zlato i žito za pojedince i izdavali primitke koji su služili kao prvi oblik “depozitnog novca”.
U srednjem vijeku, bankarstvo doživljava preporod, posebno u Italiji. Gradovi kao što su Firenca, Venecija i Đenova bili su centri bankarskih aktivnosti. Najpoznatija bankarska porodica tog vremena bila je porodica Mediči, koja je razvila sofisticirane načine upravljanja novcem i kreditima.
Razvojem kapitalizma i industrijske revolucije u 18. i 19. stoljeću, pojavljuje se potreba za formalnim, regulisanim bankarskim institucijama. Ubrzo su osnovane centralne banke kao što su Banka Engleske (1694) i kasnije druge, koje su igrale ključnu ulogu u stabilizaciji valuta i kontrole kreditnih tokova.
STRUKTURA SAVREMENOG BANKARSKOG SISTEMA
Danas, bankarski sistem je organizovan na nekoliko nivoa:
-
Centralne banke – U većini zemalja, centralna banka (npr. Federalne rezerve u SAD, Evropska centralna banka u eurozoni, Centralna banka Bosne i Hercegovine) kontroliše monetarnu politiku, određuje referentne kamatne stope i reguliše bankarski sektor.
-
Komercijalne banke – To su institucije koje rade s građanima i kompanijama, primajući depozite i odobravajući kredite. Primjeri su UniCredit, Raiffeisen, Intesa Sanpaolo itd.
-
Investicione banke – One se bave većim transakcijama poput spajanja kompanija, emisije dionica, trgovine vrijednosnim papirima i pružanja savjetodavnih usluga (npr. Goldman Sachs, JP Morgan).
-
Specijalizovane finansijske institucije – Ovdje spadaju stambene štedionice, razvojne banke, mikrofinansijske institucije i druge koje su fokusirane na određene vrste klijenata ili usluga.
-
Neformalne finansijske institucije – U nekim dijelovima svijeta, naročito u manje razvijenim ekonomijama, ljudi se oslanjaju na tradicionalne sisteme štednje i kreditiranja van formalnih banaka.
KLJUČNE FUNKCIJE BANAKA
Banke imaju nekoliko ključnih funkcija:
-
Primanje depozita: Ljudi i firme povjeravaju svoj novac bankama na čuvanje.
-
Odobravanje kredita: Banke koriste prikupljene depozite za odobravanje zajmova drugim klijentima.
-
Izvršavanje platnog prometa: Omogućavaju brzo i sigurno prebacivanje novca unutar i između zemalja.
-
Upravljanje rizikom: Banke nude instrumente zaštite, poput osiguranja ili hedžing proizvoda.
-
Stvaranje novca: Kroz proces kreditiranja, banke efektivno “stvaraju” novi novac u ekonomiji (multiplikativni efekt depozita).
KREDITI: ŠTA SU I KAKO FUNKCIONIŠU
Kredit predstavlja dogovor između dvije strane: zajmodavca (obično banka) i zajmoprimca (fizičko lice ili kompanija), pri čemu zajmodavac daje određeni iznos novca koji se mora vratiti zajedno s kamatom u određenom vremenskom periodu.
Postoje različite vrste kredita:
-
Stambeni kredit (hipoteka) – Za kupovinu nekretnina, često uz zalog kupljene imovine.
-
Potrošački kredit – Za kupovinu robe, vozila, usluga.
-
Biznis kredit – Za potrebe finansiranja poslovanja, ulaganja ili proširenja.
-
Kreditne kartice – Omogućavaju fleksibilnu upotrebu kredita za svakodnevne kupovine.
-
Overdraft (prekoračenje po računu) – Kratkoročno zaduženje po tekućem računu.
Proces odobravanja kredita uključuje:
-
Podnošenje zahtjeva: Klijent dostavlja podatke o svojim prihodima, obavezama i kreditnoj historiji.
-
Procjena kreditne sposobnosti: Banka analizira mogućnost klijenta da vraća dug.
-
Odobrenje i potpis ugovora: Ako je procjena pozitivna, slijedi potpisivanje ugovora o kreditu.
-
Isplata sredstava: Novac se prebacuje na račun klijenta.
-
Otplata: U mjesečnim ratama, u skladu s ugovorenim uslovima.
KAMATE I NJIHOVA ULOGA
Kamata je cijena koju zajmoprimac plaća za pravo korištenja novca. Kamate mogu biti:
-
Fiksne: Ne mijenjaju se tokom trajanja kredita.
-
Promjenjive: Povezane s referentnim stopama (npr. EURIBOR), pa mogu rasti ili padati tokom trajanja kredita.
Visina kamate zavisi od:
-
Rizika zajmoprimca (kreditni rejting)
-
Dužine trajanja kredita
-
Makroekonomskih faktora (inflacija, referentne kamatne stope)
-
Specifičnih uvjeta banke
RIZICI I IZAZOVI U BANKARSTVU
Banke se suočavaju s brojnim rizicima:
-
Kreditni rizik: Rizik da zajmoprimac neće vratiti kredit.
-
Rizik likvidnosti: Rizik da banka neće moći isplatiti depozitare kada to zatraže.
-
Operativni rizik: Rizik od internih grešaka, prevara, IT problema.
-
Tržišni rizik: Rizik gubitka zbog promjena tržišnih uslova (npr. pad cijena hartija od vrijednosti).
Krize poput one iz 2008. godine pokazuju koliko bankarski sektor može biti ranjiv i kako problemi u jednom dijelu sistema mogu izazvati globalne ekonomske potrese.
MODERNE TRANSFORMACIJE BANKARSTVA
U posljednjim decenijama, bankarstvo se ubrzano mijenja:
-
Digitalizacija: Mobilno bankarstvo, aplikacije, internet bankarstvo omogućavaju korisnicima upravljanje finansijama 24/7.
-
Fintech kompanije: Novi igrači na tržištu (npr. Revolut, N26) nude brže, jeftinije i fleksibilnije usluge od tradicionalnih banaka.
-
Kryptovalute i blockchain: Novi oblici plaćanja i transfera novca postavljaju pitanja o budućnosti tradicionalnog bankarstva.
-
Regulatorne promjene: Zakonodavstva širom svijeta prilagođavaju se novim tehnologijama i rizicima, uvodeći strože mjere zaštite potrošača.
