-Dečko je naš, iz Gruda..
Evo jednog opširnog teksta o Hercegovini i Hercegovcima, u kojem ću se potruditi da obuhvatim sve važne aspekte – istoriju, geografiju, kulturu, običaje, mentalitet i značajne ličnosti.
HERCEGOVINA – ZEMLJA KAMENA, SUNCA I PONOSA
Hercegovina – taj specifičan i neponovljiv komad Balkana, zemlja bogate istorije, tvrdoglavih i ponosnih ljudi, krševitih predjela i neukrotive prirode. Svaka stopa ove zemlje priča svoju priču, a svaka generacija Hercegovaca nosi u sebi nasljeđe predaka, duh nepopustljivosti i čvrst karakter koji je oblikovala sama priroda.
GEOGRAFIJA HERCEGOVINE
Hercegovina se smjestila na jugoistoku Balkanskog poluostrva, obuhvatajući jug Bosne i Hercegovine. Iako nema zvanične administrativne granice, u širem smislu prostire se od Ivan-sedla na sjeveru do granice s Crnom Gorom i Hrvatskom na jugu, od Neretve na zapadu do Drine na istoku. Najveći gradovi su Mostar, Trebinje, Čapljina, Ljubuški, Nevesinje, Konjic i Stolac.
Klima je uglavnom mediteranska s toplim ljetima i blagim zimama, što Hercegovinu čini pogodnom za uzgoj vinove loze, duhana, smokava, maslina i drugih kultura koje vole sunce i kamenito tlo.
Reljef je pretežno brdovit i krševit, s poznatim planinama kao što su Prenj, Čvrsnica, Velež i Zelengora. Neretva, najveća rijeka ovog kraja, vijuga kroz doline donoseći život Hercegovini, dok Trebišnjica, kao jedna od najdužih ponornica u Evropi, pokazuje specifičnosti kraškog podneblja.
ISTORIJSKI KORIJENI
Hercegovina je kroz istoriju bila raskrsnica civilizacija, što se ogleda u bogatoj arheološkoj baštini – od ilirskih gradina, rimskih vila, srednjovjekovnih stećaka do osmanskih i austrougarskih tvrđava.
Ime Hercegovina potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače, koji je u 15. vijeku upravljao ovim krajem i nosio titulu “Herceg od Svetog Save”. Nakon njegove vladavine, Hercegovina dolazi pod Osmansko carstvo, a kasnije i pod Austrougarsku. U oba perioda, Hercegovci su se isticali kao hrabri ratnici i nepokolebljivi borci za slobodu, što se nastavilo i u 20. vijeku.
MENTALITET HERCEGOVACA
Hercegovci su specifičan narod. Tvrdoglavi, ponosni, direktni, ali i gostoljubivi. Njihovo mišljenje se ne može lako promijeniti, a njihova riječ ima težinu. Hercegovac je čovjek koji poštuje tradiciju, voli svoju zemlju, ali je i spreman da ode u svijet u potrazi za boljim životom, pri čemu nikada ne zaboravlja odakle je potekao.
Oni su poznati po specifičnom humoru – oštrom, sarkastičnom, često uperenom protiv njih samih, ali uvijek duhovitom i britkom. Takođe, Hercegovci ne vole suvišne priče – ako nešto kažu, to je zakon, a ako nešto obećaju, to će i ispuniti.
OBIČAJI I TRADICIJA
Hercegovački običaji su duboko ukorijenjeni u svakodnevni život. Slava je najvažniji porodični praznik kod pravoslavnih Hercegovaca, dok katolici posebno drže do Božića i Uskrsa. Svadbe su velike i bučne, uz tradicionalne pjesme, gusle i zvuke diple.
Jedan od najpoznatijih hercegovačkih simbola je ganga – specifičan način pjevanja koji se prenosi s koljena na koljeno. Tu su i bećarac, zdravičarske pjesme i epsko guslanje, koje odražava istoriju i herojstvo naroda.
HERCEGOVAČKA KUHINJA
Hercegovačka kuhinja je spoj mediteranske i kontinentalne tradicije. Najpoznatija jela su:
- Japrak – jelo od lozovog lista punjenog mesom i rižom
- Hercegovački pršut i sir iz mijeha – delikatesi koji su neizostavni na trpezi
- Uštipci sa sirom i kajmakom – nezaobilazni doručak u Hercegovini
- Janjetina ispod sača – simbol hercegovačke gozbe
- Hercegovačka pogača – domaći hljeb pečen na tradicionalan način
Od pića, posebno se ističe hercegovačko vino – poznato žilavka i blatina, kao i domaća loza, koja se u Hercegovini smatra lijekom, tradicijom i obaveznim gostoprimstvom.
ZNAMENITE LIČNOSTI IZ HERCEGOVINE
Hercegovina je kroz istoriju iznjedrila brojne značajne ličnosti, od književnika i umjetnika do ratnika i državnika.
- Aleksa Šantić – pjesnik Mostara i autor nezaboravnih stihova poput “Ostajte ovdje”.
- Vladimir Gaćinović – revolucionar i začetnik Mlade Bosne.
- Jovan Dučić – pjesnik i diplomata, jedan od najvećih srpskih lirskih pjesnika.
- Mak Dizdar – pjesnik stećaka i srednjovjekovne Bosne.
- Savo Derikonja – legendarni partizanski komandant.
- Petar II Petrović Njegoš – iako Crnogorac, Njegoševa porodica potiče iz Hercegovine.
Među savremenim ličnostima, Hercegovina se može pohvaliti brojnim sportistima, pjevačima, glumcima i naučnicima koji su ostavili trag u svijetu.
HERCEGOVINA DANAS
Danas je Hercegovina i dalje zemlja kontrasta – s jedne strane, prelijepi turistički predjeli, poput Starog mosta u Mostaru, manastira Tvrdoš, Kravica vodopada, Hutova blata i Vjetrenice; s druge strane, surove ekonomske prilike zbog kojih mnogi Hercegovci odlaze u svijet.
Ipak, Hercegovci se uvijek vraćaju. Iako mogu živjeti u Njemačkoj, Americi ili Australiji, u srcu su uvijek Hercegovci. Njihova priča nije samo priča o jednom kraju – to je priča o ljudima koji se ne daju, o zemlji koja prkosi vremenu i o duhu koji se nikada ne gasi.
Hercegovina nije samo geografski pojam. To je način života, to je mentalitet, to je sudbina. Kamen, sunce, vino i ponos – četiri riječi koje najbolje opisuju ovaj neponovljivi komad Balkana.
I kako kaže stara izreka: “Možeš iz Hercegovine, ali Hercegovina nikad iz tebe.”
