Nutricionistkinja i zdravstvena ekspertkinja Svetlana Stanišić upozorava na moguće rizike koje donosi nekontrolisana konzumacija vitaminskih dodataka. Iako su vitamini često percipirani kao ključni za očuvanje zdravlja i sprečavanje različitih bolesti, ona ističe da prekomjerno uzimanje određenih suplemenata može imati neželjene posljedice. Prevelike doze, uzimane tokom dužeg vremenskog perioda, mogu poremetiti prirodne procese u organizmu i, umjesto da doprinesu vitalnosti, potencijalno čak skratiti životni vijek. Stanišić apeluje na oprez i naglašava važnost uravnotežene ishrane kao primarnog izvora esencijalnih nutrijenata, umjesto oslanjanja na farmaceutske preparate.
Naučna istraživanja i stručna mišljenja
Prema riječima profesorice Svetlane Stanišić, brojni naučni radovi ukazuju na to da redovno uzimanje određenih vitaminskih suplemenata, uprkos njihovoj široko prihvaćenoj korisnosti, može imati neželjene zdravstvene posljedice. Poseban akcenat stavlja na vitamine B i E, koji su među najčešće korištenim dodacima ishrani. Prema analizama sprovedenih istraživanja, dugotrajna i nekontrolisana konzumacija ovih vitamina može negativno uticati na organizam, a u nekim slučajevima čak povećati rizik od prevremene smrti. Konkretno, suplementacija vitaminima B9 (folna kiselina) i B12 (kobalamin) povezuje se s povećanjem smrtnosti za čak 30 odsto u određenim grupama ispitanika.
Mehanizmi negativnog uticaja vitamina B na organizam
Pitanje koje se nameće jeste kako i zašto dugoročno uzimanje vitamina B može imati suprotan efekat od očekivanog. Ključ leži u njihovoj ulozi u ćelijskom metabolizmu. Iako su esencijalni za proizvodnju energije, pravilan rad nervnog sistema i rast ćelija, njihovo prekomjerno prisustvo može pospješiti i proliferaciju abnormalnih ćelija. Konkretno, ubrzan rast ćelija pod dejstvom vitamina B može olakšati razvoj malignih promena u organizmu. Na taj način, umjesto da doprinose dugovječnosti, prevelike količine ovih suplemenata mogu povećati rizik od pojave raka i drugih ozbiljnih oboljenja.
Uticaj vitamina E na zdravlje i potencijalni rizici
Prema riječima doktorice Svetlane Stanišić, iako se vitamin E često preporučuje zbog svojih snažnih antioksidativnih svojstava, njegova nekontrolisana upotreba može imati suprotan efekat od očekivanog. Istraživanja pokazuju da prekomjerne doze ovog vitamina mogu povećati vjerovatnoću nastanka određenih zdravstvenih problema, naročito kada je riječ o bolestima srca i krvnih sudova. Dok u normalnim količinama vitamin E pomaže u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, njegovo prekomjerno prisustvo u organizmu može dovesti do stanja u kojem on umjesto zaštitne funkcije postaje faktor koji doprinosi oštećenju ćelija. Ovaj paradoksalni efekat može oslabiti prirodnu otpornost tijela i povećati rizik od oboljenja.
Pravila sigurnog uzimanja vitaminskih suplemenata
Profesorica Stanišić ističe da je ključni princip kod upotrebe suplemenata umjerenost i prilagođavanje individualnim potrebama organizma. Preporučuje da se vitaminski dodaci ne koriste svakodnevno bez prekida, već da se unose u ograničenim ciklusima, uz pauze koje omogućavaju tijelu da održi prirodnu ravnotežu hranljivih materija. Idealna praksa podrazumijeva unošenje suplemenata tokom određenog perioda, nakon čega slijedi faza bez dodataka, kako bi organizam mogao samostalno regulisati nivo nutrijenata.
Jedan od rijetkih izuzetaka u ovom pogledu je vitamin D, koji igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja, posebno u zimskim mjesecima kada je izloženost sunčevoj svjetlosti smanjena. Ovaj vitamin je povezan s brojnim zdravstvenim benefitima, uključujući jačanje imunog sistema, očuvanje koštane strukture i produženje životnog vijeka. Zbog toga se u zimskom periodu može unositi u kontrolisanim količinama, dok bi se u toplijim mjesecima trebalo osloniti na prirodne izvore ovog vitamina.
Promišljen pristup upotrebi suplemenata
Prema riječima doktorice Svetlane Stanišić, ključno je pristupiti konzumaciji vitamina i suplemenata s dozom opreza i razboritosti. Iako mogu igrati značajnu ulogu u očuvanju zdravlja, njihova nerazumna i dugotrajna upotreba može imati suprotne efekte, pa čak i skratiti životni vijek. Umjesto nasumičnog uzimanja, preporučuje se da suplementi budu korišćeni ciljano – onda kada za tim postoji stvarna potreba, i to isključivo uz nadzor stručnjaka iz oblasti ishrane ili medicine.
Pravilna suplementacija podrazumijeva kontrolisanu primjenu, povremene pauze i kontinuirano osluškivanje reakcija organizma. Samo tako se mogu izbjeći potencijalne negativne posljedice i osigurati da dodaci ishrani zaista donesu benefite umjesto nepredviđenih zdravstvenih komplikacija.
Vitamin E – Ključni Antioksidans ili Skriveni Rizik?
Vitamin E je jedno od najpoznatijih i najčešće korišćenih hranljivih jedinjenja, prvenstveno zbog svojih snažnih antioksidativnih svojstava. Prisutan je u različitim namirnicama i dostupan u obliku dodataka ishrani, često se preporučuje za očuvanje zdravlja kože, jačanje imuniteta i zaštitu ćelija od oksidativnog stresa. Međutim, sve više naučnih studija ukazuje na to da njegova nekontrolisana upotreba može imati i određene rizike, posebno kada se unosi u velikim dozama.
Šta je vitamin E i kako djeluje?
Vitamin E je liposolubilni (rastvorljiv u mastima) vitamin koji u organizmu djeluje kao snažan antioksidans. Njegova glavna uloga je neutralizacija slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje mogu izazvati oštećenje ćelija i doprineti starenju i razvoju različitih bolesti, uključujući srčana oboljenja i rak.
Ovaj vitamin postoji u osam različitih oblika, ali je alfa-tokoferol najaktivniji i najvažniji za ljudski organizam. Osim što štiti ćelije od oksidativnog oštećenja, vitamin E doprinosi zdravlju krvnih sudova, sprječava stvaranje krvnih ugrušaka i podržava imunološki sistem.
Prirodni izvori vitamina E
Najbolji način za unos vitamina E je kroz uravnoteženu ishranu bogatu prirodnim izvorima ovog nutrijenta. Neke od namirnica koje sadrže visok nivo vitamina E uključuju:
- Orašasti plodovi i sjemenke – bademi, lješnici, suncokretove sjemenke
- Biljna ulja – maslinovo, suncokretovo, palmino, pšenične klice
- Lisnato zeleno povrće – spanać, kelj, blitva
- Voće – avokado, mango, kivi
- Riba i morski plodovi – losos, škampi
Ovi prirodni izvori obezbjeđuju optimalne količine vitamina E u formi koju organizam lako apsorbuje i koristi.
Prednosti vitamina E za zdravlje
Vitamin E se često promoviše zbog brojnih zdravstvenih koristi, od kojih su neke naučno potvrđene, dok druge još uvijek zahtijevaju dodatna istraživanja. Evo nekoliko glavnih prednosti ovog vitamina:
-
Zaštita kože i usporavanje starenja
Vitamin E je poznat po svom pozitivnom uticaju na zdravlje kože. Hidratizira, smanjuje oštećenja izazvana UV zracima i doprinosi bržem zarastanju rana. Zbog toga se često koristi u kozmetičkim preparatima. -
Jačanje imuniteta
Doprinosi jačanju imunološkog sistema, pomažući organizmu da se efikasnije bori protiv infekcija i upalnih procesa. -
Poboljšanje zdravlja srca
Održava elastičnost krvnih sudova i smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, čime doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema. -
Zaštita vida
Neka istraživanja sugerišu da vitamin E može smanjiti rizik od razvoja degeneracije makule povezane sa starenjem, koja je jedan od vodećih uzroka gubitka vida kod starijih osoba. -
Smanjenje upala u organizmu
Zahvaljujući antioksidativnim svojstvima, može pomoći u smanjenju upalnih procesa koji su povezani s mnogim hroničnim bolestima, uključujući artritis i dijabetes tipa 2.
Da li je moguće unijeti previše vitamina E?
Iako je vitamin E esencijalan za zdravlje, prekomjeran unos – naročito putem suplemenata – može donijeti više štete nego koristi.
Velike doze vitamina E mogu izazvati:
- Povećan rizik od krvarenja – Vitamin E razrjeđuje krv, što može povećati rizik od unutrašnjeg krvarenja, naročito kod osoba koje već uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi.
- Poremećaj rada imunog sistema – Umjesto da poboljša imunitet, visoke doze vitamina E mogu ga oslabiti, čineći organizam podložnijim infekcijama.
- Veći rizik od moždanog udara – Studije su pokazale da visoke doze ovog vitamina mogu povećati rizik od hemoragičnog moždanog udara, koji nastaje usljed pucanja krvnog suda u mozgu.
- Mogući uticaj na razvoj raka – Neka istraživanja sugerišu da dugotrajna upotreba velikih količina vitamina E može povećati rizik od određenih vrsta raka, iako su potrebne dodatne studije da bi se ovo sa sigurnošću potvrdilo.
Preporučena dnevna doza vitamina E za odrasle osobe iznosi 15 mg. Doza veća od 1000 mg dnevno smatra se toksičnom i može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Da li su suplementi vitamina E zaista potrebni?
Uzimanje suplemenata vitamina E obično nije potrebno ako se osoba hrani raznovrsno i zdravo. Prirodni izvori vitamina su uvijek bolji izbor od sintetičkih suplemenata jer dolaze u kombinaciji s drugim korisnim hranljivim materijama koje pomažu njegovoj apsorpciji.
Međutim, određene grupe ljudi mogu imati koristi od dodatnog unosa vitamina E:
- Osobe s bolestima koje otežavaju apsorpciju masti (npr. cistična fibroza, Crohnova bolest)
- Ljudi koji imaju deficit vitamina E zbog loše ishrane
- Osobe s genetskim poremećajima koji ometaju metabolizam vitamina E
U svakom slučaju, prije nego što se posegne za suplementima, najbolje je posavjetovati se s ljekarom ili nutricionistom.
