Nedostatak gvožđa ozbiljan je problem koji ima značajan uticaj na ljudsko zdravlje, jer direktno slabi imunološki sistem. Kada u tijelu nema dovoljno gvožđa, ono se teže bori protiv infekcija, što znači da su osobe s ovim nedostatkom podložnije različitim bolestima. Pored oslabljenog imunološkog sistema, simptomi nedostatka gvožđa mogu uključivati konstantan umor, osjećaj slabosti, hladne ruke i stopala, bol u grudima, blijedu kožu, otežano disanje, vrtoglavicu i glavobolje. Kod nekih osoba može se pojaviti i neobična želja za konzumacijom materijala bez hranjive vrijednosti, poput leda, zemlje ili papira. Prehrana bogata gvožđem, kao što su crveno meso, riba, piletina, spanać, pasulj, integralne žitarice i jaja, može značajno pomoći u podizanju nivoa gvožđa u organizmu.
Nedostatak gvožđa usko je povezan s anemijom, stanjem koje karakteriše smanjen broj crvenih krvnih zrnaca. Anemija se često javlja kod ljudi koji ne unose dovoljno gvožđa ili kod onih koji brzo gube krv, što organizam teško nadoknađuje. Istraživanja pokazuju da anemija pogađa čak 30-75% pacijenata s kolorektalnim karcinomom. Dr. Vakas Tai, onkolog iz Bruklina, preporučuje da anemične osobe, posebno žene koje nemaju obilna menstrualna krvarenja, razmotre kolonoskopiju kako bi isključile mogućnost raka debelog crijeva.
Prekomjerni unos gvožđa i potencijalni rizici
Višak gvožđa može takođe biti štetan, jer njegovo nakupljanje u organizmu može povećati rizik od određenih vrsta karcinoma, kao što su rak pluća i debelog crijeva. Tumori koriste dodatno gvožđe za rast, što znači da osobe s visokim nivoima gvožđa mogu biti pod većim rizikom. Takođe, višak gvožđa može izazvati oštećenje jetre, jer se tamo skladišti i postaje toksičan u visokim količinama. Zbog toga stručnjaci savjetuju balansiran unos gvožđa. Istraživanje njemačkih naučnika iz 2021. godine pokazalo je da niži nivoi sistemskog gvožđa mogu biti povezani s povećanim rizikom od kolorektalnog karcinoma, naglašavajući važnost optimalnog unosa gvožđa za očuvanje zdravlja. Dodaci gvožđa mogu biti korisni, ali je ključno da ih propisuje stručnjak kako bi se izbjegli potencijalni rizici.
Preporučeni unos gvožđa varira među pojedincima. Alana Meke, istraživačica sportske ishrane, objašnjava da tijelo koristi “elementarno gvožđe” iz suplemenata, zbog čega je važno pratiti sadržaj elementarnog gvožđa u preparatima. Prava doza treba biti određena od strane stručnjaka kako bi se postigao optimalan balans.
BONUS: Zanimljivosti o medu
Jedna od fascinantnih karakteristika meda jeste njegova gotovo neograničena trajnost. Pronađeni su ćupovi meda u egipatskim grobnicama stari preko 3.000 godina koji su i dalje bili jestivi! Ova otpornost na kvarenje potiče iz nekoliko specifičnih osobina meda. Prvo, med ima veoma nizak sadržaj vlage, što sprečava razvoj bakterija i plijesni. Takođe, prirodno je kiseo, s pH vrijednostima između 3 i 4.5, što dodatno onemogućava razvoj mikroorganizama.
Med sadrži enzim glukoza oksidazu, koji, kada se pomiješa s vlagom, proizvodi male količine vodonik-peroksida – prirodnog konzervansa. Zbog tih osobina, med ne zahtijeva dodatne konzervanse niti posebne uvjete za čuvanje. Zbog toga je bio cijenjen u drevnim civilizacijama, ne samo kao hrana već i kao prirodni lijek i konzervans. Inspiracija je i današnjim naučnicima koji istražuju prirodne metode očuvanja hrane.
