Tokom standardnog sistematskog pregleda, poznata voditeljica Nina Kolundžija saznala je šokantnu vijest da boluje od raka gušterače. Naime, u 2020. godini, tijekom rutinskih pregleda, sudbina joj je donijela ovu tešku dijagnozu, iako se Nina osjećala potpuno zdravo i imala je odlične rezultate krvnih pretraga. Nažalost, njena mladost nije je zaštitila od surove stvarnosti koja dolazi s ovom opasnom bolešću.
Tokom redovnog i sistematičnog pregleda, otkrio sam tumor. Rak gušterače je posebno zloslutan jer se često ne primijeti sve dok ne postane uznapredovao. Kada se simptomi počnu manifestirati, obično je već prekasno za uspješnu terapiju. Što je još zanimljivije, nisam imao nijedan simptom. Ni jedan pokazatelj koji bi mogao izazvati sumnju nije se pojavio u mom slučaju.
Medicinski stručnjaci su prvotno primijetili problem sa žučnim mjehurom i pažljivo pratili njegovo stanje. Ipak, tokom mog sljedećeg pregleda, to više nije bilo u fokusu. Umjesto toga, otkrivena je cista na gušterači. Voditeljica je objasnila da su rezultati krvnih pretraga bili izvrsni. U emisiji “Puls Srbije” na Kurir TV-u otkrila je da je daljnjim pregledima na gušterači dijagnosticirana nekancerogena izraslina, poznata kao predmaligni mucinozno-cistični tumor.
Na ultrazvučnom pregledu trbuha primijećena je promjena, dok su rezultati krvnih pretraga ostali izvanredni. Kolundžija je naglasila da se nakon operacije odgovorno drži svih savjeta koje su joj liječnici dali. Zbog protokola vezanih uz COVID-19, morao sam čekati punu godinu prije nego što sam mogao ići na operaciju. Nakon zahvata, proveo sam dva tjedna u bolnici i sada imam prilično veliki rez na stomaku. Kada sam napustio bolnicu, osjećao sam se pomalo oslabljeno. Ipak, planiram da se u narednih mjesec dana vratim u formu i marljivo pratim upute svog doktora.
Krajem januara planiram prvu postoperativnu kontrolu i za sada nemam nikakvih problema. Dodatna terapija mi nije bila potrebna, jer je operacija uspješno riješila moje zdravstvene tegobe,” izjavila je voditeljka. B92 je započeo svoj rad u ljeto 2007. godine. Od malih nogu imala je želju da se bavi sportom, ali je, prepoznajući svoje ograničene sposobnosti u tom području, odlučila usmjeriti karijeru na sportsko novinarstvo. S uvjerenjem da će najviše naučiti od vrhunskih stručnjaka, pridružila se sportskoj redakciji B92, a taj izbor se pokazao kao odličan.
Na početku svoje karijere radila je na web stranici, a zatim se preselila na televiziju. Tokom svog rada na televiziji, dobila je priliku da prvi put nastupi prateći doček našeg poznatog plivača Milorada Čavića nakon što je osvojio srebrnu medalju na Olimpijadi u Pekingu 2008. godine. Kao prva žena koja je zauzela poziciju voditeljice, a kasnije i urednice sportskih vijesti i kritika na B92, postigla je značajan uspjeh.
Jedan od njenih ključnih uspjeha bio je razvoj programa koji temeljito prati izvanredan uspon Novaka Đokovića na ATP ljestvici, kao i njegovu pobjedu na prestižnom Wimbledonu. Iako je obavljala razne uloge, njena strast prema novinarstvu ostaje nepromijenjena, a posebno je fascinirana izvještavanjem o Olimpijadi. Rođena u Banjoj Luci u prosincu 1984. godine, završila je studij novinarstva i komunikologije na Fakultetu političkih znanosti. Unatoč izazovima s engleskim jezikom, uspješno se snalazi u komunikaciji na španjolskom.
Inzulini su hormoni koje proizvodi gušterača, a ključni su za regulaciju razine glukoze u krvi. Njihova primarna funkcija je omogućiti stanicama da apsorbiraju glukozu iz krvi i koriste je kao izvor energije. Kada jedemo, razina šećera u krvi raste, a gušterača otpušta inzulin kako bi pomogla u smanjenju tog nivoa. Osobe koje pate od dijabetesa imaju problema s proizvodnjom ili funkcijom inzulina, što može dovesti do povišene razine šećera u krvi, poznate kao hiperglikemija.
Dijabetes tipa 1 nastaje kada imunološki sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin, rezultirajući nedostatkom ovog hormona. Osobe s dijabetesom tipa 1 često trebaju redovite injekcije inzulina kako bi održale razinu glukoze u krvi pod kontrolom. S druge strane, dijabetes tipa 2 se najčešće javlja kada tijelo postane otporno na učinke inzulina ili kada gušterača ne može proizvesti dovoljno inzulina da održi normalne razine šećera u krvi.
Osobe s dijabetesom tipa 2 mogu upravljati svojim stanjem kroz promjene u prehrani, tjelesnu aktivnost i, u nekim slučajevima, lijekove, ali i inzulin može postati potrebna opcija kako bolest napreduje. Inzulinske terapije mogu se prilagođavati kako bi odgovarale individualnim potrebama pacijenata. Postoje različite vrste inzulina, uključujući brzi, kratkodjelujući, srednje i dugodjelujući inzulin, svaki sa svojim specifičnim vremenom djelovanja i namjenom.
Osim što je ključan za regulaciju šećera, inzulin također ima važnu ulogu u metabolizmu masti i proteina. Pomaže u skladištenju viška glukoze u jetri u obliku glikogena, a također potiče pohranu masti u masnim stanicama. Kroz ove procese, inzulin pomaže održavanju ravnoteže hranjivih tvari u tijelu.
Nedostatak inzulina ili otpor na njega može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, oštećenje bubrega, neuropatiju i druge komplikacije. Upravljanje dijabetesom i pravilna terapija inzulinom postali su prioriteti u modernoj medicini. Edukacija pacijenata o važnosti inzulina, njegovoj primjeni i upravljanju dijabetesom igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od komplikacija.
Inzulinske pumpe i novi oblici dostave inzulina, poput inzulinskih olovaka i inhalacijskih oblika, čine liječenje praktičnijim i udobnijim za pacijente. Inovacije u tehnologiji i istraživanjima nastavljaju oblikovati način na koji se inzulin koristi i upravlja dijabetesom, čineći život s ovim stanjem lakšim i kvalitetnijim. Kroz pravilno upravljanje i razumijevanje inzulina, osobe s dijabetesom mogu voditi zdrav i aktivan život.
