Jelena Tomašević progovorila o teškoj bolesti- “Suprugu nisam ispunila najveću želju.” JA neću možda ni biti živa kada dete krene u školu

0
4270

Lupus je teška autoimuna bolest koja zahvata velik broj ljudi, a iako tačan uzrok još nije potpuno poznat, stručnjaci vjeruju da na njegovo pojavljivanje utiče spoj genetskih predispozicija i spoljnih faktora. Uticaji poput zagađenja okoline, visokog nivoa stresa, te nezdravih životnih stilova kao što su prekomjerno pušenje i konzumiranje alkohola, mogu značajno povećati šanse za obolijevanje od ove bolesti.

Lupus je bolest u kojoj tijelo greškom napada svoje vlastite ćelije, kao da ih pogrešno identifikuje kao prijetnju. Ovaj poremećaj imuniteta može uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Ljudi s lupusom često pate od simptoma koji nisu uvijek očigledni ili lako prepoznatljivi, što ih može dovesti do toga da ih ignorišu ili ne pridaju dovoljno pažnje.

Jelena Tomašević, supruga poznatog košarkaša Dejana Tomaševića, prošla je kroz tešku bitku s lupusom i otvoreno govorila o svom iskustvu u jednoj televizijskoj emisiji. Prisjećajući se početka svoje borbe, rekla je da su se prvi simptomi pojavili prije deset godina, ali su bili toliko blagi da ih nije odmah shvatila ozbiljno. Sve je počelo s oticanjem jednog prsta, a ubrzo se proširilo na drugi. U početku nije ni slutila koliko je ozbiljno, ali kako su simptomi postajali sve izraženiji, odlučila je potražiti pomoć doktora.

Nakon brojnih pregleda, Jeleni je konačno saopšteno da boluje od lupusa, što ju je potpuno iznenadilo i suočilo s ozbiljnošću bolesti koju nije očekivala. Taj trenutak joj je preokrenuo život. U to vrijeme, njen život bio je podijeljen između Španije, gdje su tada živjeli, i Grčke, kamoli su se kasnije preselili zbog Dejanove košarkaške karijere. Iako se trudila da hrabro nosi s bolešću, Jelena priznaje da su postojali trenuci kada je željela da se povuče, sakrije od svijeta i izbriše teške emocije suzama, daleko od svih. U najtežim trenucima, oslonila se na svoje sestre, koje su bile njena najveća podrška i oslonac u tom periodu borbe.

Jelena je istakla da lupus predstavlja veliki izazov jer njegovi simptomi često prolaze neopaženo. Na primjer, među prvim znakovima koje je primijetila bili su povišena temperatura i oticanje, simptomi koji se obično ne smatraju ozbiljnim. Međutim, s vremenom bolest postaje sve ozbiljnija, donoseći sa sobom iscrpljenost, bolove u zglobovima, osipe na koži, pa čak i probleme sa srcem i bubrezima. Iako je ubrzo dobila dijagnozu, Jelena nije dozvolila da je to obeshrabri. Uz podršku porodice, suočavala se s izazovima koje je donio lupus, svjesna da je svaka borba teška, ali neophodna.

Lupus zahtijeva pažljivo praćenje i adekvatnu terapiju, jer u suprotnom može izazvati ozbiljne komplikacije. Jelena svojim primjerom pokazuje koliko je važno prepoznati simptome na vrijeme i ne zanemarivati signale koje nam tijelo šalje. Njena priča također podsjeća na to koliko je emocionalna podrška ključna, jer borba s bolešću nije samo fizička, već i mentalna.

MALO O SAMOM LUPUSU I METODAMA LIJEČENJA LUPUSA

Liječenje lupusa predstavlja izazov zbog kompleksnosti ove autoimune bolesti, koja napada različite dijelove tijela i uzrokuje širok spektar simptoma. Iako trenutno ne postoji lijek koji u potpunosti može izliječiti lupus, cilj terapije je smanjiti upalu, kontrolisati simptome, spriječiti pogoršanje i zaštititi organe od oštećenja.

Jedna od najčešćih metoda u liječenju lupusa je korištenje lijekova koji pomažu u smirivanju imunološkog sistema. Kortikosteroidi, poput prednizona, često su prvi izbor u terapiji, jer djeluju tako što smanjuju upalu i zaustavljaju napad imunog sistema na zdrava tkiva. Međutim, ovi lijekovi mogu imati ozbiljne nuspojave ako se koriste dugoročno, uključujući debljanje, osteoporozu i povećan rizik od infekcija, pa se preporučuje pažljivo praćenje i prilagođavanje doze prema potrebama pacijenta.

Pored kortikosteroida, antimalarici, kao što je hidroksihlorokin, često se koriste za liječenje simptoma lupusa, posebno za kontrolu kožnih problema i bolova u zglobovima. Ovi lijekovi se pokazali efikasnim u smanjenju rizika od ozbiljnijih komplikacija, poput oštećenja bubrega i pluća. Njihova prednost je što mogu djelovati dugoročno i što imaju manje nuspojava u poređenju sa kortikosteroidima, što ih čini pogodnim za dugotrajnu upotrebu.

Imunosupresivi su također često dio terapije za pacijente s teškim oblicima lupusa. Ovi lijekovi djeluju tako što smanjuju aktivnost imunološkog sistema i pomažu u kontrolisanju simptoma kada drugi lijekovi nisu dovoljno efikasni. Među najčešće korištenim imunosupresivima su azatioprin, ciklofosfamid i metotreksat. Iako mogu značajno poboljšati kvalitet života, ovi lijekovi nose povećan rizik od infekcija i drugih komplikacija zbog slabljenja imunog sistema, pa pacijenti koji ih uzimaju moraju biti pod strogim nadzorom ljekara.

Biološki lijekovi, poput belimumaba, su nova generacija terapije koja cilja specifične ćelije imunološkog sistema odgovorne za upalu. Ovi lijekovi se koriste kod pacijenata čiji lupus nije adekvatno kontrolisan drugim lijekovima. Biološki lijekovi mogu biti vrlo efikasni u smanjenju upale i kontrolisanju simptoma, ali zbog visoke cijene i potencijalnih nuspojava, njihova upotreba je obično ograničena na teže oblike bolesti.

Pored farmakološkog liječenja, vrlo je važno da pacijenti s lupusom usvoje i određene promjene u načinu života. Redovno vježbanje može pomoći u očuvanju snage mišića i smanjenju ukočenosti zglobova, dok pravilna ishrana, bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama, može ojačati imuni sistem i poboljšati opšte zdravstveno stanje. Također, izbjegavanje stresa je ključno jer emocionalni i fizički stres mogu izazvati pogoršanje simptoma. Meditacija, joga i tehnike opuštanja često se preporučuju kao dio sveobuhvatnog plana liječenja.

Sunčeva svjetlost može izazvati ili pogoršati simptome lupusa, pa se pacijentima savjetuje da koriste zaštitu od sunca, uključujući nošenje zaštitne odjeće i korištenje kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Ovo je posebno važno za one koji imaju kožne osipe, jer UV zračenje može uzrokovati oštećenje kože i izazvati dalja pogoršanja.

Redovni pregledi kod ljekara i praćenje stanja ključni su za uspješno upravljanje lupusom. Ljekari često koriste različite testove krvi i urina kako bi pratili funkcionisanje organa, posebno bubrega i jetre, koji su često pogođeni bolešću. Također, redovni pregledi srca i pluća mogu pomoći u ranom otkrivanju komplikacija, poput upale srčanog mišića ili oštećenja plućnog tkiva.

Liječenje lupusa zahtijeva individualizirani pristup, jer se simptomi i težina bolesti mogu značajno razlikovati među pacijentima. Dok neki pacijenti mogu imati blage simptome koji se lako kontroliraju lijekovima, drugi mogu razviti ozbiljne komplikacije koje zahtijevaju agresivniju terapiju. Zbog toga je važno da pacijenti sarađuju sa svojim ljekarom kako bi pronašli najbolju kombinaciju lijekova i metoda liječenja koja im najviše odgovara.

Na kraju, emocionalna podrška igra ključnu ulogu u procesu liječenja. Živjeti s hroničnom bolešću poput lupusa može biti izuzetno teško, pa je važno da pacijenti imaju podršku porodice, prijatelja i stručnjaka za mentalno zdravlje. Razgovori sa psiholozima, pridruživanje grupama podrške i razmjena iskustava s drugim pacijentima može značajno poboljšati kvalitet života i pomoći u suočavanju sa svakodnevnim izazovima koje lupus donosi.