U srcu Milana, grada koji važi za sinonim svjetske mode, trenutno vlada prava atmosfera glamura dok se održavaju prestižne modne revije. Među brojnim uglednim gostima iz različitih oblasti, posebnu pažnju privukao je proslavljeni fudbaler David Beckham. Opušten i nasmijan, Beckham je uživao u društvu slavne urednice časopisa “Vogue”, Anne Wintour, dok su zajedno pratili događaje na modnoj pisti i razmjenjivali utiske o najnovijim modnim trendovima.
Njihov dolazak na događaj nije mogao proći neprimijećeno, ali ono što je najviše zaintrigiralo prisutne bila je izostanak Davidove supruge, Victorije Beckham, čuvene modne kreatorke i bivše članice popularne grupe “Spice Girls”. Njen nedolazak izazvao je brojne komentare i nagađanja, s obzirom na to da su David i ona redovno viđeni zajedno na sličnim manifestacijama.
Ipak, dok je javnost spekulisala o razlozima Victorijinog odsustva, pažnju je potpuno preotela svjetski poznata plus-size manekenka, Ashley Graham. Ashley, koja već dugo suvereno dominira modnom scenom, zasjala je na reviji modne kuće “Alberta Ferretti”, odabravši smjeli outfit koji je nadmašio sve druge modne kombinacije te večeri.
Njen smjeli outfit, koji je uspješno spojio hrabrost i ženstvenost, bio je upotpunjen mekanim talasima u kosi, pružajući cijelom stajlingu dozu nenametljive elegancije. Na nogama je nosila elegantne sandale s visokom potpeticom, koje su savršeno doprinosile modernom, ali opuštenom dojmu njenog kompletnog izgleda.
Kada je riječ o šminki, Ešli je odabrala upečatljivu nijansu karmina u tamnoj burgundi boji, koja je trenutno izuzetno popularna među ženama širom svijeta. Njeni obožavatelji su također primijetili diskretnu promjenu u njenom izgledu, jer je njena kosa dobila tamniji ton, što je dodatno osvježilo i naglasilo njen cjelokupan stil.
MALO O SRPSKOJ HRANI
Srpska ishrana se temelji na bogatoj kulinarskoj tradiciji, koja je rezultat višestoljetnih uticaja različitih kultura i naroda koji su prolazili kroz Balkan. S jedne strane, srpska kuhinja nosi tragove staroslovenskih običaja, a s druge strane osjeti se jak uticaj Turske, Austrougarske i mediteranske kuhinje, što doprinosi njenoj raznovrsnosti i jedinstvenosti. U središtu ove ishrane nalazi se uravnotežen odnos između mesa, povrća, žitarica i mliječnih proizvoda, stvarajući jela koja su bogata hranljivim sastojcima, ali i izuzetno ukusna.
Jedan od ključnih aspekata srpske ishrane je upotreba mesa, posebno svinjetine, piletine i govedine, dok je janjetina često rezervisana za svečanije prilike. Meso se priprema na različite načine, a roštilj je gotovo neizostavan dio svake trpeze. Tradicionalni srpski specijaliteti, kao što su ćevapi, pljeskavice, ražnjići i pečenje, postali su prepoznatljivi simboli srpske kuhinje ne samo u zemlji već i širom svijeta. Jela poput svadbarskog kupusa, koji se priprema od kiselog kupusa i mesa, te pasulj sa suvim rebrima, takođe imaju posebno mesto u srpskoj kulturi i često se pripremaju za veća okupljanja i proslave.
Pored mesa, u srpskoj ishrani veliku ulogu ima i povrće. Paprika, paradajz, krastavci, luk i kupus su samo neki od osnovnih sastojaka u mnogim jelima. Srpska kuhinja obiluje i jelima od povrća, među kojima se posebno ističe sarma – listovi kiselog kupusa punjeni mješavinom mesa i pirinča. Slavna je i punjena paprika, koja se priprema sličnim principom. Tu su i kuvana jela poput podvarka, jela od kiselog kupusa sa svinjetinom, koje se sporo kuva dok ne postane savršeno sočno i ukusno.
Još jedan značajan dio srpske trpeze čine mliječni proizvodi. Sir i kajmak su često prisutni uz skoro svaki obrok. Kajmak, koji je karakterističan za srpsku kuhinju, služi se uz roštilj ili kao prilog raznim jelima, dok različite vrste sira, poput mladog i tvrdog sira, doprinose raznovrsnosti u pripremi obroka. Jogurt i kiselo mlijeko također su važni u svakodnevnoj ishrani, često se služe kao osvježavajući napitak uz obrok.
Žitarice igraju ključnu ulogu u tradicionalnoj srpskoj ishrani. Hljeb je neizostavan dio svakog obroka, bilo da je to domaći kukuruzni ili pšenični hljeb. Kolači i pite, kao što su gibanica i pita sa sirom, prave se od tankih kora, a često su obogaćeni sirom, mesom ili povrćem, zavisno od regije. Burek, koji je turskog porijekla, postao je omiljena poslastica u Srbiji, a može biti punjen mesom, sirom ili spanaćem.
Slatkiši i poslastice takođe zauzimaju važno mesto u srpskoj ishrani. Tradicionalni kolači, poput baklave, tulumbi i urmašica, nose turski uticaj, dok su vanilice, orasnice i reform torte omiljeni deserti za slavske trpeze i proslave. Pečeni kesteni, domaći džemovi i slatka od raznog voća često se koriste kao dodaci u desertima, dok su med i orasi ključni sastojci u mnogim srpskim poslasticama.
Srpska ishrana se može pohvaliti i velikom raznolikošću u pićima. Pored tradicionalne rakije, koja se pravi od voća, posebno šljive, često se konzumiraju i domaći sokovi od zove, maline ili kupine. Vino i pivo takođe imaju značajno mesto u svakodnevnom životu i proslavama.
U srpskoj kulturi, obroci nisu samo trenutak za hranu, već i za okupljanje porodice i prijatelja. Slavska trpeza je najvažniji simbol ovog okupljanja, a na njoj se uvijek nalazi slavski kolač, koji se lomi i dijeli među ukućanima i gostima. Obroci često traju dugo, a razgovori, pjesme i radost uz hranu doprinose stvaranju osjećaja zajedništva.
U suštini, srpska ishrana odražava duh naroda – bogata, ukusna, jednostavna, ali i svečana, protkana ljubavlju prema hrani, porodici i tradiciji. Ova kulinarska tradicija nastavlja da se razvija, ali i dalje čuva svoje korijene, spajajući prošlost i sadašnjost za stolom.
