Godinama je Ana Bekuta osvajala publiku svojim glasom i harizmom, a kilogrami koje je nosila nikada nisu umanjili ljubav koju su joj fanovi pružali. Ipak, uprkos tome što su joj komplimenti stizali sa svih strana, ona je sama u tišini osjećala da njeno tijelo šalje signale upozorenja.

Nije bilo vanjskog pritiska, niti komentara koji bi je povrijedili – odluka da nešto promijeni sazrela je iznutra. Sve češće je primjećivala da joj nedostaje daha, da se teško kreće, i da se kao u tuđem tijelu bori sa sobom. Uz to, ljekarski nalazi su počeli da pokazuju crvene lampice: povišen holesterol i problemi sa pritiskom nisu više mogli biti ignorisani.

Ana je, iskreno govoreći, dugo stavljala sebe na posljednje mjesto – između nastupa, putovanja i obaveza, jedva da je stizala da se osvrne na sopstvene potrebe. No, kad je shvatila da zdravlje nema zamjenu, prelomila je. Prekinula je niz odlaganja, prihvatila odgovornost i odlučila da krene putem koji vodi ka boljoj verziji sebe.

Ključnu ulogu u Aninoj transformaciji odigrala je pažljivo skrojena prehrana, iza koje stoji nutricionistkinja Jovana Srejić Ferluga. Prateći strogo plan ishrane koji joj je sastavljen, Ana je uspjela da za samo tri mjeseca skine 12 kilograma.

Ona nikada nije tvrdila da je bila nesretna zbog svog izgleda — naprotiv, osjećala se prihvaćeno i voljeno. Ipak, odluka o promjeni nije bila motivisana estetikom, već dubokom željom da vrati vitalnost i ojača svoje zdravlje.

Iako je neprestano bila pred očima javnosti, Ana Bekuta nikada nije doživjela kritike na račun svoje težine. Publika ju je voljela baš takvu kakva jeste, a njena porodica joj je uvijek pružala podršku, ističući da u njihovim očima ljepota nema veze sa brojem na vagi.

Kada je odlučila da unese promjene u svoju ishranu, oslonila se na plan koji je bio bogat raznovrsnim, prirodnim namirnicama. Svaki obrok – od doručka do večere, uključujući i užine – pažljivo je bio uklopljen u petodnevni program koji je donosio ravnotežu i lakoću, osiguravajući njenom tijelu sve što mu je bilo potrebno za zdrav oporavak i obnovu.

Prvog dana svog plana ishrane, Ana je jutro započinjala porcijom muslija, dok je za ručak birala laganu kombinaciju piletine i svježe kelerabe. U večernjim satima uživala je u kremastoj supi od kukuruza, uz dodatak raženih dvopeka.

Sljedeći dan je osvanuo sa osvježavajućim parfeom od jogurta, borovnica i ovsenih pahuljica. Tokom dana je jela ananas, kuvanu boraniju i pileći file, a večeru je zaokružila toplim potažom od bundeve i šargarepe.

Treći dan je mirisao na egzotiku – doručkovala je čia puding obogaćen borovnicama i kokosom. U nastavku dana jela je kivi, grickala bademe, a uživala i u jednostavnim jelima poput ćušpajza od šargarepe te blagih potaža od karfiola i brokolija.

Četvrtog dana je dan započinjala kašom od ovsenih pahuljica, voća i orašastih plodova. Za ručak je birala grilovanu piletinu i bogatu zimsku salatu, dok je večeru činila lagana supa od tikvica uz ražene dvopeke.

Peti dan vratio ju je početku – doručkovala je ponovo musli, ručala piletinu sa svježim kupusom, a večerala potaž od spanaća. Kao međuobroke birala je jednostavne zalogaje poput kivija, badema i svježeg krastavca.

Tokom cijelog plana, maslinovo ulje je bilo njen vjerni saveznik u pripremi jela, a začine poput bibera i kurkume koristila je svakodnevno. Ova kombinacija nije služila samo da oplemeni ukus – maslinovo ulje donosi obilje zdravih masti, kurkuma djeluje protivupalno, a biber pomaže tijelu da bolje iskoristi sve korisne sastojke iz hrane i podstiče brži metabolizam.

Cjelokupni režim ishrane bio je osmišljen tako da podrži prirodnu ravnotežu tijela, a istovremeno omogući postepeno i zdravo mršavljenje. Ono što je Ani posebno prijalo bilo je to što tokom ovog procesa nikada nije imala osjećaj da sebi nešto uskraćuje — svaki obrok bio je ukusan, šarenolik i jednostavan za pripremu.

Kada je dostigla cilj koji je sebi zacrtala, nije se zaustavila. Umjesto povratka starim navikama, nastavila je da njeguje nov način života, uspješno održavajući postignutu liniju i uživajući u novostečenoj energiji i osjećaju blagostanja.

Anina priča jasno pokazuje da nikada nije prekasno da se napravi zaokret, posebno kada je riječ o brizi za vlastito zdravlje.

Za nju, ova transformacija nije bila samo vidljiva na tijelu — najveća promjena dogodila se iznutra. Danas kaže da se osjeća lagano, pokretno i snažno, a njen pogled na svijet i samu sebe postao je optimističniji nego ikad prije. Uvođenje novih prehrambenih navika za nju nije značilo prolaznu dijetu, već početak jednog potpuno novog životnog poglavlja, gdje su zdravlje, ravnoteža i lično zadovoljstvo na prvom mjestu.

Malo o keto dijeti

Keto dijeta, poznata i kao ketogena dijeta, predstavlja način ishrane u kojem se unos ugljenih hidrata drastično smanjuje, dok se povećava unos masti uz umjeren unos proteina. Cilj ovog režima ishrane je da tijelo dovede u stanje koje se naziva nutritivna ketoza — metaboličko stanje u kojem organizam umjesto glukoze kao glavnog izvora energije koristi ketone, supstance koje nastaju razgradnjom masti u jetri.

Glavna ideja keto dijete jeste: jedi masti da bi sagorijevao masti.

Kako funkcioniše keto dijeta?

Pod normalnim okolnostima, tijelo koristi ugljene hidrate iz hrane da bi proizvodilo glukozu, koju potom koristi kao izvor energije. Međutim, kada se unos ugljenih hidrata drastično smanji (obično ispod 50 grama dnevno), zalihe glukoze se brzo troše. Tada tijelo prelazi na alternativni izvor energije — masti.

U jetri se masti pretvaraju u ketone koji mogu snabdijevati energijom mozak, mišiće i druge organe. Ovaj proces omogućava organizmu da efikasno sagorijeva sopstvene masne rezerve, što često rezultira brzim gubitkom kilograma.

Tipičan makronutrijentski odnos na keto dijeti

  • 70–75% kalorija dolazi iz masti

  • 20–25% kalorija iz proteina

  • 5–10% kalorija iz ugljenih hidrata

Ovo znači da se gotovo sva ishrana bazira na masnoj hrani, uz pažljivo kontrolisan unos proteina i minimalan unos šećera i skroba.

Dozvoljene namirnice na keto dijeti

1. Masti i ulja

  • Maslinovo ulje

  • Kokosovo ulje

  • Maslac i ghee

  • Avokado

  • Orašasti plodovi (u umjerenim količinama)

2. Proteini

  • Masno meso (govedina, svinjetina, janjetina)

  • Piletina sa kožom

  • Riba (losos, skuša, sardine)

  • Jaja

3. Povrće s niskim sadržajem ugljenih hidrata

  • Spanać

  • Brokoli

  • Karfiol

  • Tikvice

  • Kupus

  • Zelena salata

4. Mlijeko i mliječni proizvodi (puni masnoće)

  • Sir

  • Pavlaka

  • Jogurt sa niskim sadržajem ugljenih hidrata

5. Ostalo

  • Avokado

  • Masline

  • Bobičasto voće (u malim količinama)

Namirnice koje treba izbjegavati

  • Hljeb, tjestenina, riža, žitarice

  • Slatkiši, kolači, sokovi

  • Voće bogato šećerom (banane, grožđe, mango)

  • Pasulj i leblebije

  • Margarin i prerađene masti

  • Alkohol (posebno pivo i kokteli bogati šećerom)

Prednosti keto dijete

1. Brz gubitak kilograma Zbog smanjenog unosa ugljenih hidrata i povećanog sagorijevanja masti, keto dijeta često dovodi do značajnog i brzog mršavljenja, posebno u početnim fazama.

2. Bolja kontrola šećera u krvi S obzirom na nizak unos šećera, keto dijeta može pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi, što je naročito korisno za osobe sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.

3. Povećana energija i mentalna jasnoća Mnogi ljudi primjećuju stabilniji nivo energije tokom dana i bolju koncentraciju, jer ketoni obezbjeđuju konstantan izvor goriva za mozak.

4. Smanjenje apetita Visok unos masti i proteina može prirodno smanjiti osjećaj gladi, čineći da se lakše izdrže duži periodi bez hrane.

5. Potencijalni benefiti za zdravlje srca Neka istraživanja sugeriraju da keto dijeta može smanjiti nivo triglicerida i povećati nivo “dobrog” HDL holesterola.

Rizici i neželjeni efekti keto dijete

1. Keto grip U prvim danima prelaska na keto dijetu, mnogi ljudi osjećaju simptome poput glavobolje, umora, razdražljivosti, mučnine i problema sa spavanjem — stanje poznato kao keto grip. Ovo stanje traje nekoliko dana dok se tijelo prilagođava novom režimu.

2. Nedostatak nutrijenata S obzirom na izbacivanje velikog broja namirnica, postoji rizik od manjka vlakana, vitamina i minerala, što može dovesti do problema sa varenjem i opšteg zdravlja.

3. Opterećenje za bubrege i jetru Keto dijeta može povećati opterećenje na bubrege zbog većeg izlučivanja ketona i povećane proizvodnje amonijaka iz proteina. Kod osoba koje već imaju probleme sa bubrezima ili jetrom, treba biti posebno oprezan.

4. Problemi sa digestivnim traktom Zatvor je čest problem zbog smanjenog unosa vlakana, pa je važno voditi računa o unosu povrća sa malo ugljenih hidrata.

Savjeti za uspješno sprovođenje keto dijete

  • Pijte dovoljno vode: Dehidracija je česta jer tijelo izbacuje više tečnosti kada prelazi na ketozu.

  • Dodajte elektrolite: Natrijum, kalijum i magnezijum mogu pomoći da se ublaže simptomi keto gripa.

  • Budite strpljivi: Prilagodba tijela na sagorijevanje masti može trajati nekoliko dana do nekoliko sedmica.

  • Planirajte obroke unaprijed: Priprema zdravih obroka unaprijed olakšava pridržavanje plana.

  • Ne bojte se masti: Mnogi u početku griješe smanjujući i masti i ugljene hidrate, što vodi do osjećaja iscrpljenosti.

Da li je keto dijeta za svakoga?

Iako keto dijeta ima brojne prednosti, nije idealna za svakoga. Osobe sa sljedećim stanjima treba da se konsultuju sa ljekarom prije započinjanja keto režima:

  • Problemi sa bubrezima ili jetrom

  • Trudnoća ili dojenje

  • Teže kardiovaskularne bolesti

  • Poremećaji u ishrani

Za neke ljude, dugoročno pridržavanje stroge keto dijete može biti izazovno zbog socijalnih razloga, ograničenog izbora hrane i psihološkog zamora.