Bora Đorđević je bio čovjek s bogatim i turbulentnim ljubavnim životom, koji je prošao kroz tri braka i brojne emotivne avanture. Njegova druga supruga, Dragan, s kojom je imao dvoje djece, bila je značajna figura u njegovom životu. Međutim, glasine o nesuglasicama u njihovom odnosu kružile su već duže vrijeme. Samo mjesec dana nakon njihovog službenog razvoda, tragedija je pogodila – Dragan je pronađena mrtva u svom stanu. Iako su prolazne ljubavne epizode ostavile trag na njegovom srcu, svaki odnos koji je Bora imao nosio je neku posebnost i unio novi nivo iskustva u njegov život. Njegova ljubavna priča nije bila obična; bila je to priča o strastvenim vezama, izazovima, i nezaboravnim trenucima.
Bora je proveo više od tri decenije u braku sa svojom prvom suprugom Draganom. Tokom tih godina, postali su roditelji sina Borisa, a Bora je srdačno prihvatio i Draganinu kćer Tamaru iz njenog ranijeg braka. Dok je Bora služio vojsku, njegova tadašnja zaručnica Maja je prekinula vjeridbu, ne sluteći da će on kasnije posvetiti pjesmu toj bolnoj epizodi, koja i dan-danas odjekuje u njenom životu. Dragana i Bora su se prvi put sreli tokom srednjoškolskih dana u Petoj beogradskoj gimnaziji, ali njihova priča nije odmah počela kao ljubavna. Veza se razvijala polako, bez strasti na prvi pogled, ali s vremenom je izrasla u nešto mnogo dublje.
Mladić iz Čačka, koji je tek stigao u Beograd, nije bio toliko zaokupljen ljubavnim vezama koliko je bio posvećen pokazivanju svog muzičkog talenta svijetu. Godine 1980., dok je Bora radio na albumu “Pokvarena mašta i prve strasti”, došlo je do ključnog susreta koji će mu promijeniti život. Dragana, tada već u braku, prolazila je kroz težak period jer se njen brak raspadao. U tom periodu, ponovno se povezala s Borom, dok je paralelno radila u “Beobanci” i bila u procesu razvoda.
Njihova ljubavna priča započela je brzo, ali nije bila puna dramatičnih preokreta. Iako se početna strast brzo stišala, to nije spriječilo par da bez oklijevanja donesu odluku o vjenčanju. U malom i intimnom okruženju izmijenili su zavjete, prije nego što su organizirali veću svadbenu proslavu. Dragana je postala Borin vječni izvor inspiracije, a njemu su mnoge pjesme koje je stvarao bile posvećene upravo njoj. Jedna od najpoznatijih kompozicija, pjesma “Riblja čorba”, nosi poseban pečat njihove ljubavi, a stih “Aviona, slomit ću ti krila” posvećen je upravo njegovoj supruzi Dragani, simbolizirajući duboku vezu i inspiraciju koju mu je pružala.
Na prvo slušanje, pjesma može zvučati kao nešto što bi se lako moglo svrstati u dječiju muziku. Međutim, iza stihova se krije mnogo dublja priča. Bora je, tokom boravka u Sarajevu, stvorio rečenicu “Slomit ću ti krila u avionu”, a uz njega je bio blizak prijatelj dok su zajedno provodili vrijeme. Sve se odvijalo tokom Draganinog kratkog boravka na turneji, kada je morala da se vrati u Beograd zbog poslovnih obaveza. Fascinantno je to što sam prisustvovao trenutku kada je Bora osmislio cijelu pjesmu za svega tri minute, bez potrebe za prepravkama ili dodatnim doradama. U trenucima kada smo sjedili u vrtu, Dragana se pripremala da ode na aerodrom, budući da je već sutradan morala biti na poslu. Nakon njenog odlaska, mi smo nastavili našu turneju, ali ta kratka epizoda ostala je urezana u pamćenje kao trenutak inspiracije koji je doveo do stvaranja nezaboravnih stihova.
Prolazio sam kroz život, prelazeći iz jednog odnosa u drugi, pokušavajući naći ravnotežu između trenutaka sreće i tuge. Sada je vrijeme da kreneš dalje, spremna si za sljedeći korak. Na papiru, ljubav zvuči kao najljepša stvar na svijetu, ali stvarnost često ima svoje složenije nijanse. Još mnogo toga ostaje neotkriveno i ne naučeno. Hajde, taksi je već tu. Zbog tebe bih žrtvovao i krila aviona; ako ne požuriš, ona će čekati. Oh, kad bih samo mogao doći do tvog pilota, dao bih sve za njega.
Avionu, spreman sam odustati od tvojih krila; ako ne poletiš, ona će zauvijek ostati prizemljena. A ako ikad ugledam pilota, stavio bih njegov život na kocku za tebe. Sjedim u tišini, promatram kroz prozor ovog Boeinga 747. Ti si posebna, pravi dijamant – savršena desetka, ako bi se brojali bodovi. Njihov brak je, nažalost, završio u sjenama nesretnih okolnosti koje su kulminirale razvodom 5. februara 2007. godine.
Bivša supruga poznatog muzičara godinama je vodila bitku s ovisnošću o alkoholu, a priča se da su dodatni izazovi proizašli iz njezine odluke da na Borin prijedlog napusti posao u državnoj službi. Taj potez ostavio ju je bez vlastitih prihoda, što je dodatno otežalo njenu situaciju. Dok se brinula o drugima, suočavala se s vlastitim problemima, a u očajničkom pokušaju zatražila je od Bore da ne ide u razvod, već da se jednostavno iseli iz stana. Međutim, on je, čini se, težio potpunoj slobodi i neovisnosti, posebno jer je planirao stupiti u brak s Aleksandrom Savić, arhitekticom koja živi u Chicagu.
Prema medijskim izvještajima, Dragana Đorđević je pronađena mrtva u zajedničkom stanu 23. marta 2007. godine, oko podneva. Navodno je konzumirala veću količinu alkohola i antidepresiva. Iako su prijatelji, komšije, hitna pomoć i policija bili svjesni njenih problema, njena smrt je službeno okarakterisana kao prirodna. Tema samoubistva nikada nije bila otvoreno raspravljana, ali su postojale suptilne insinuacije među susjedima.
Pjevač se rijetko osvrtao na ovu temu u domaćim medijima, tek je jednom odgovorio na komentar voditeljice o navodnom Draganinom samoubistvu. Tom prilikom je kratko izjavio da ona nije počinila samoubistvo, već je slučajno uzela previše lijekova. Iste godine, Bora je upoznao Aleksandru Savić, arhitekticu koja je bila 26 godina mlađa od njega, a vjenčali su se 2009. godine. Iako su kružile glasine da je Aleksandra bila razlog za njegov razvod od prve supruge, Bora to nikada nije potvrdio. Njegov brak s Aleksandrom završio je nakon četiri i po godine.
MALO O NAŠOJ ISHRANI
Balkanska ishrana ima bogatu i raznoliku tradiciju, koja je oblikovana kroz vijekove pod uticajem različitih kultura i naroda. Na Balkanu se isprepliću orijentalni, mediteranski i evropski kulinarski uticaji, što je rezultiralo jedinstvenim jelima i načinima pripreme hrane. Ishrana na ovim prostorima temelji se na jednostavnim, ali kvalitetnim namirnicama, koje se koriste u kombinaciji s tradicionalnim tehnikama kuhanja, poput pečenja, kuvanja i roštiljanja. Ono što čini balkansku kuhinju posebnom jeste upotreba svježih i sezonskih namirnica koje se koriste u svakodnevnim jelima.
Meso igra centralnu ulogu u ishrani na Balkanu, posebno goveđe, svinjsko, jagnjeće i pileće meso. Raznovrsna mesna jela, kao što su ćevapi, pljeskavice, ražnjići i pečenja, popularna su u gotovo svim zemljama regiona. Roštilj je jedan od najvažnijih načina pripreme mesa, a gotovo svaka porodica ima svoju verziju omiljenog jela s roštilja. Uz meso se često poslužuju različite vrste salata, hljeba i priloga, kao što su ajvar, urnebes ili kajmak, koji dodatno obogaćuju obrok.
Osim mesa, na Balkanu se konzumira i mnogo povrća, kako svježeg, tako i kuvanog. Povrće poput paradajza, krastavaca, paprike, patlidžana, tikvica i kupusa redovno se koristi u pripremi raznih jela. Sarma, punjene paprike i musaka neki su od najpoznatijih recepata u kojima povrće ima ključnu ulogu. Kiseli kupus i turšija su omiljeni tokom zimskih mjeseci, jer se povrće na Balkanu često kiselilo kako bi se sačuvalo za duže periode. Ovi kiseli proizvodi su izvor vitamina i minerala i dodatno poboljšavaju ukus zimskih jela.
Žitarice također zauzimaju važno mjesto u balkanskoj ishrani. Hljeb je neizostavan dio svakog obroka, a često se peče kod kuće u tradicionalnim pećima. Pored hljeba, koriste se i druga peciva, poput pita, bureka, gibanica i zlevanki, koje se pripremaju sa raznim vrstama nadjeva, od sira i mesa do povrća i voća. Pirinač i krompir su osnovni prilog u mnogim jelima, dok se kukuruzna brašna koriste za pripremu specijaliteta poput kačamaka ili palente.
Mlijeko i mliječni proizvodi su također važan dio balkanske ishrane. Jogurt, kiselo mlijeko, sir i kajmak često se koriste u svakodnevnoj prehrani. Sir se konzumira u različitim oblicima, od bijelog slanog sira, poput feta sira, do dimljenih i tvrdih sireva, koji se prave u različitim dijelovima Balkana. Mliječni proizvodi su važan izvor proteina i kalcijuma, a često se poslužuju uz meso, hljeb ili povrće, dajući balans svakom obroku.
Balkanska kuhinja također obiluje začinima, mada se koristi manje egzotičnih začina u poređenju sa nekim drugim svjetskim kuhinjama. Najčešće se koriste sol, biber, crvena paprika, bijeli luk i peršun. Njihova upotreba daje specifičan ukus jelima, a svaka porodica često ima svoj način začinjavanja, koji se prenosi s generacije na generaciju.
Voće se redovno konzumira na Balkanu, kako svježe tako i u obliku džemova, kompota i slatkog. Jabuke, šljive, breskve, smokve, grožđe i lubenice samo su neke od omiljenih vrsta voća koje se nalaze na trpezama. Šljive se posebno cijene zbog njihove upotrebe u pripremi rakije, omiljenog alkoholnog pića u regionu, dok se od grožđa proizvodi domaće vino, koje se također rado konzumira uz obroke.
Slatkiši imaju posebno mjesto u balkanskoj ishrani. Tradicionalni kolači i poslastice, poput baklave, tulumbi, urmašica i vanilica, neizostavan su dio proslava i porodičnih okupljanja. Ove slatke delicije često su bogate šećerom i orasima, a njihove recepture variraju od zemlje do zemlje. Kolači se prave s ljubavlju i često se služe gostima kao znak gostoprimstva.
Na kraju, jedan od važnih aspekata balkanske ishrane je njena društvena dimenzija. Obroci su često prilika za okupljanje porodice i prijatelja, gdje se hrana dijeli i uživa u dobrom društvu. Tradicija spremanja velikih obroka za porodične događaje, slave i praznike duboko je ukorijenjena u kulturi ovog regiona. Hrana nije samo sredstvo preživljavanja, već i način izražavanja ljubavi, poštovanja i zajedništva.
U suštini, balkanska ishrana je spoj jednostavnih, ali hranljivih namirnica, duboko ukorijenjenih tradicija i bogatog kulturnog naslijeđa. Ona je odraz prirodnih resursa i klimatskih uslova ovog područja, ali i složenih društvenih i kulturnih veza koje su oblikovale region kroz vijekove.
