Šah, često smatran igrom za intelektualno nadarene, predstavlja jedan od najefikasnijih sportova za vježbanje najbitnijeg organa u ljudskom tijelu: mozga. Ova igra je doživjela popularizaciju kroz šahovskog velemajstora Bobbya Fišera u 1950-im i 1960-im godinama, a i danas je veoma popularna širom svijeta, okupljajući igrače svih uzrasta. Iako igranje šaha možda ne doprinosi razvoju bicepsa, dugoročno, ono značajno poboljšava mentalno zdravlje, a zdrav i oštar um jedno je od najvrijednijih obilježja koje možemo imati.
Razvoj i rast mozga
Igre koje stimuliraju mozak, poput šaha, igraju ključnu ulogu u razvoju dendrita, tjelesnih struktura koje prenose signale između neurona. Povećanjem broja dendrita poboljšava se i ubrzava neuralna komunikacija unutar mozga. Može se zamisliti kako mozak funkcioniše poput procesora računara; drvolike grane dendrita šalju signale koji omogućavaju komunikaciju među neuronima, čime se potiče brži i efikasniji rad mozga. Interakcija s drugim ljudima kroz izazovne aktivnosti, kao što je šah, dodatno pospješuje rast dendrita, čineći ovu igru idealnim sredstvom za mentalni razvoj.
Aktivacija obje hemisfere mozga
Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da kada su šahisti bili zamoljeni da prepoznaju šahovske pozicije i geometrijske oblike, obje hemisfere njihovih mozga su bile aktivne. Brzina reakcije na jednostavne oblike bila je slična, ali stručnjaci su koristili obje strane mozga kako bi što brže odgovorili na pitanja o šahovskim pozicijama. Ova aktivnost pokazuje kako šah može potaknuti holistički razvoj mozga.
Povećanje IQ-a
Jedno istraživanje je pokazalo da igranje šaha može povećati IQ pojedinca. U okviru studije provedene nad 4.000 studenata u Venezueli, zabilježen je značajan porast IQ-a, kako kod djevojaka, tako i kod mladića, nakon samo četiri mjeseca igranja šaha. Ovaj nalaz naglašava potencijal šaha za poboljšanje kognitivnih sposobnosti.
Prevencija Alchajmerove bolesti
Kako starimo, važno je održavati aktivnost mozga, slično kao što je potrebno vježbati bilo koju grupu mišića da bi ostala zdrava i jaka. Nedavna istraživanja su pokazala da starije osobe, starije od 75 godina, koje se bave mentalnim aktivnostima poput šaha, imaju manju vjerojatnost da razviju demenciju u poređenju sa svojim vršnjacima koji ne igraju šah ili slične igre. Ovaj koncept “upotrebe ili gubitka” mozga je ključan; ako ne stimuliramo svoj um, on će izgubiti snagu i sposobnosti.
Unapređenje kreativnosti
Igranje šaha potiče kreativnost jer aktivira i desnu i lijevu stranu mozga. Desna strana mozga, koja je odgovorna za kreativne procese, posebno profitira od strategijskog razmišljanja koje igra zahtijeva.
Razvijanje vještina rješavanja problema
Šah igrače uči brzom razmišljanju i efikasnom rješavanju problema, s obzirom na to da protivnik neprekidno mijenja uslove igre. Oni koji redovno igraju šah obično postižem bolje rezultate u školi i na standardiziranim testovima u poređenju s onima koji ne igraju.
Učenje planiranja i predviđanja
Prefrontalni korteks, područje mozga odgovorno za prosudbu, planiranje i samokontrolu, jedan je od posljednjih dijelova koji se razvija tokom adolescencije. Igranje šaha potiče razvoj ovog područja, pomažući tinejdžerima da donose bolje odluke u različitim aspektima života i smanjujući sklonost donošenju neodgovornih i riskantnih odluka.
Unapređenje čitalačkih vještina
Istraživanja sugeriraju da šah može poboljšati čitalačke vještine, s obzirom na to da učenici koji igraju šah postižu bolje rezultate u čitanju od svojih vršnjaka koji se ne bave ovom igrom.
Poboljšanje pamćenja
Šahisti su svjesni da igranje šaha jača pamćenje, prvenstveno zbog kompleksnosti pravila koja je potrebno zapamtiti, kao i zbog potrebe da se prisjećaju prethodnih poteza kako bi izbjegli greške. Dobar šahista ima izvanredno pamćenje, a čak i oni koji ne igraju šah mogu razviti bolje sposobnosti pamćenja ako se odluče za ovu igru.
Rehabilitacija nakon srčanog udara ili invaliditeta
Igranje šaha može biti od velike koristi za razvoj motornih vještina kod osoba sa invaliditetom ili kod pacijenata koji su pretrpjeli srčani udar. Ova vrsta rehabilitacije zahtijeva pomicanje šahovskih figura u različitim smjerovima, što poboljšava pacijentove motorne sposobnosti. Mentalni napor uložen u igru pomaže i u razvoju kognitivnih i komunikacijskih vještina. Osim toga, šah poboljšava koncentraciju i omogućava opuštanje, što je posebno korisno za pacijente koji se bore s različitim razinama stresa.
U zaključku, šah nije samo igra koja razvija intelektualne sposobnosti; ona također predstavlja alat za mentalnu stimulaciju, razvoj društvenih vještina i rehabilitaciju, čime pridonosi općem poboljšanju kvalitete života.
