MALO O SAMOM STANJU GLUHOĆE I PROBLEMIMA KOJE NOSI SA SOBOM
Gluhoća je stanje koje označava potpun gubitak sluha ili ozbiljnu nesposobnost da se čuju zvukovi u svakodnevnom životu. Postoji više oblika gluhoće, a ona može biti prisutna od rođenja ili se razviti kasnije u životu uslijed različitih faktora. Neki ljudi imaju prirođene deficite sluha, dok drugi gube sluh zbog bolesti, povreda, izloženosti glasnim zvukovima ili starenja. Gubitak sluha može biti različitih stepena, od blagog do potpunog, te može zahvatiti jedno uho ili oba uha.
Gluhoća može nastati iz različitih uzroka. Kod djece se često javlja zbog genetskih predispozicija ili komplikacija tokom trudnoće i porođaja. Virusi, poput rubeole i citomegalovirusa, mogu uzrokovati oštećenje sluha kod fetusa. Također, određene infekcije, poput meningitisa ili zaušnjaka, mogu uzrokovati oštećenje sluha kod male djece. Kod odraslih, najčešći uzroci gubitka sluha uključuju starenje, izloženost glasnim zvukovima, povrede glave i uha te određene bolesti poput otoskleroze ili tumora. Izloženost bukama, bilo da je riječ o kratkotrajnom snažnom zvuku ili dugotrajnoj izloženosti buci na radnom mjestu, može značajno oštetiti sluh.
Simptomi gluhoće se mogu pojaviti postepeno ili naglo, ovisno o uzroku. Kod djece koja su rođena s oštećenjem sluha, znakovi mogu uključivati nemogućnost reagiranja na zvukove ili zakašnjeli razvoj govora. Odrasle osobe mogu primijetiti poteškoće u razumijevanju govora, posebno u bučnim okruženjima, ili osjećaj prigušenosti zvukova. Ako se gluhoća razvija postupno, ljudi često ne shvate odmah da im sluh opada, što može dovesti do socijalne izolacije i problema u komunikaciji.
Kada je riječ o dijagnosticiranju gluhoće, audiometrički testovi su glavni alat za procjenu stepena gubitka sluha. Ti testovi mjere koliko tihe zvukove osoba može čuti, kao i koliko dobro razumije govor. Uz to, ljekari često koriste otoskope i druge medicinske uređaje kako bi provjerili ima li fizičkih oštećenja u uhu koja bi mogla uzrokovati gubitak sluha.
Liječenje gluhoće ovisi o uzroku i stepenu oštećenja. Kod ljudi koji imaju provodnu gluhoću, koja nastaje kada zvukovi ne mogu doći do unutrašnjeg uha zbog problema u spoljašnjem ili srednjem uhu, često se primjenjuju lijekovi ili operacije koje mogu pomoći u poboljšanju sluha. Na primjer, infekcije uha mogu se liječiti antibioticima, a tumori ili otoskleroza mogu zahtijevati hiruršku intervenciju. U slučaju kada je gluhoća uzrokovana oštećenjem unutrašnjeg uha ili slušnog živca, često se koristi tehnologija poput slušnih aparata ili kohlearnih implantata. Slušni aparati pojačavaju zvukove, što osobama s preostalim sluhom omogućava bolju čujnost, dok kohlearni implantati direktno stimuliraju slušni živac i omogućavaju osobama s teškim oštećenjima sluha da percipiraju zvukove.
Gluhe osobe često koriste znakovni jezik kao primarni oblik komunikacije. Znakovni jezik je vizuelni jezik koji koristi pokrete ruku, izraze lica i položaj tijela kako bi se prenosile informacije. Svaka zemlja ima svoj vlastiti znakovni jezik, a on se često razvija unutar zajednice gluhih. Ovaj način komunikacije omogućava gluhim osobama da se efikasno izraze i komuniciraju s drugima, a važan je i za emocionalni i socijalni razvoj gluhe djece. Roditelji gluhe djece često se potiču da nauče znakovni jezik kako bi mogli komunicirati sa svojom djecom na način koji im je prirodan.
Rehabilitacija osoba sa gubitkom sluha uključuje više aspekata, ne samo medicinski tretman nego i psihološku i socijalnu podršku. Gluhe osobe se često suočavaju s društvenim izazovima, uključujući predrasude i nesporazume od strane osoba koje ne razumiju njihovu situaciju. Zato je važna edukacija šire javnosti o gluhoći kako bi se razbile predrasude i stvorilo inkluzivnije okruženje za gluhe osobe. Također, gluhe osobe mogu učiti kako čitati s usana ili koristiti posebne uređaje poput titlera, koji im omogućuju praćenje govora na televiziji ili u bioskopima.
U savremenom društvu, tehnologija igra veliku ulogu u poboljšanju kvaliteta života gluhih osoba. Razvoj mobilnih aplikacija, videotelefonije i softvera za prepoznavanje govora omogućava gluhim osobama da lakše komuniciraju sa svijetom oko sebe. Na primjer, mobilne aplikacije koje omogućavaju automatski prevod govora u tekst ili tekst u govor značajno olakšavaju komunikaciju između gluhih i čujućih osoba. Osim toga, videopozivi putem interneta omogućavaju gluhim osobama da koriste znakovni jezik pri komunikaciji na daljinu.
Iako gluhoća može biti izazov u svakodnevnom životu, napredak u medicini i tehnologiji omogućava gluhim osobama da vode ispunjen život i aktivno učestvuju u društvu. Rana dijagnoza i intervencija su ključni za razvoj djeteta sa oštećenjem sluha, a podrška i razumijevanje od strane porodice i društva pomažu u prevladavanju prepreka s kojima se gluhe osobe suočavaju.
