VIC DANA: Policajac na poslu

0
2921

-Evo brat i javlja da je i njemu preselila majka.

Policija predstavlja instituciju koja ima duboko ukorijenjene korijene u ljudskoj civilizaciji, a njezino postojanje vezano je za potrebu društava da očuvaju red, zakonitost i sigurnost svojih članova. Počeci ideje o organiziranoj strukturi koja bi čuvala red u zajednici sežu daleko u prošlost. Prve oblike policijskih snaga možemo vidjeti već u drevnim civilizacijama, gdje su se ljudi počeli okupljati u naselja i stvarati prve društvene zajednice. S obzirom na to da se sa razvojem trgovine, kulture i komunikacije povećala i interakcija među ljudima, javljala se potreba za kontrolom ponašanja i sankcionisanjem neprihvatljivih djela koja su ugrožavala zajednicu.

U staroj Mezopotamiji, na primjer, vlast je razvijala različite načine da obezbijedi zakonitost i red među svojim građanima. Jedan od najstarijih zakona poznat nam je kao Hamurabijev zakon, koji je sadržavao propise o ponašanju i kažnjavanju zločina. Ova pravila nisu bila samo skup smjernica, već su predstavljala temeljnu organizaciju reda, gdje su nadležna tijela – u ovom slučaju lokalne vođe – bila odgovorna za njihovo sprovođenje. Iako nije postojala moderna policija kakvu danas poznajemo, ljudi zaduženi za sprovođenje zakona radili su na sličnim principima, nastojeći očuvati mir i stabilnost unutar društva.

Drevni Egipat također predstavlja dobar primjer ranih pokušaja uspostavljanja organizirane sile koja bi osiguravala red i zakonitost. Faraoni su imali svoje čuvare koji su služili i kao vojnici i kao čuvari reda. Oni su imali zadatak da štite društvenu elitu i održavaju red među stanovništvom. Egipatski čuvari reda su često bili dobro obučeni i opremljeni, a čak su koristili i pse i majmune kako bi pomogli u čuvanju i kontroli. Ovi čuvari nisu samo obavljali zadatke vezane za bezbjednost, već su često sudjelovali i u sakupljanju poreza, istraživanju zločina i sprovođenju zakona faraona, pa su na neki način predstavljali rane oblike policijskih snaga.

U antičkoj Grčkoj, grad-države poput Atene imale su svoje metode održavanja reda. U Ateni su Skiti, poznati kao robovi odabrani od strane države, služili kao neka vrsta pomoćnika za održavanje reda. Oni nisu bili klasična policija, ali su pomagali magistratima i zvaničnicima u sprovođenju zakona, a takođe su pomagali u obezbjeđivanju reda tokom javnih skupova i događaja. Njihova dužnost bila je ujedno i da spriječe nemire i kontrolišu ponašanje građana, čineći ih sličnima onome što danas prepoznajemo kao policijske funkcije.

Rim je bio jedan od prvih gradova u svijetu koji je imao organiziranu policijsku silu. Cezar Avgust, rimski car, stvorio je prvu službenu policijsku jedinicu poznatu kao “Cohortes Urbanae” – gradske kohorte. Ove jedinice bile su zadužene za održavanje reda u Rimu i bile su organizirane u kohorte i centurije kako bi se lakše upravljalo njihovom odgovornošću unutar grada. Pored njih, u Rimu je postojala posebna jedinica vatrogasaca, poznata kao “Vigiles,” koja je također djelovala kao neka vrsta noćne straže, štiteći grad od požara i istovremeno obavljajući funkciju policije, posebno tokom noći. Rimljani su uspostavili vrlo kompleksan sistem reda i zaštite, gdje su ove jedinice često djelovale zajedno kako bi osigurale da se zakoni poštuju i da red u gradu bude očuvan.

Tokom srednjeg vijeka, uslijed sloma Rimskog Carstva, dolazi do promjena u organizaciji policijskih snaga. Feudalni sistem i decentralizacija vlasti uticali su na način na koji su se društva organizovala. Feudalni gospodari bili su odgovorni za red na svojim posjedima, pa je tako čuvanje reda i zakona često bilo u rukama lokalnih vođa ili plemstva. Na primjer, u Engleskoj su u 12. stoljeću uvedeni takozvani “shire reeves,” koji su obavljali funkciju održavanja zakona u ime kralja. Oni su bili prethodnici današnjih šerifa, a njihova glavna dužnost bila je provođenje zakona, hvatanje kriminalaca i zaštita lokalnog stanovništva. Ovaj koncept se proširio i na druge dijelove Evrope, pri čemu su različiti oblici zaštite reda postojali u okviru feudalnog sistema.

Industrijska revolucija donijela je velike promjene, uključujući povećanje broja stanovnika u gradovima i sve izraženiju potrebu za regulacijom i kontrolom javnog reda i mira. Kao rezultat tih društvenih promjena, počinju da se formiraju modernije policijske organizacije. London je 1829. godine bio prvi grad u kojem je osnovana moderna policijska sila zahvaljujući inicijativi Sir Roberta Peela. Peelova ideja bila je da stvori policijsku službu koja bi radila u interesu zajednice i bila odgovorna pred građanima. Njegovi “bobbies,” kako su policajci tada nazvani po njemu, bili su prepoznatljivi po plavim uniformama i cilju da spriječe zločine kroz vidljivo prisustvo na ulicama. Ova policijska snaga postala je temelj za modernu policiju širom svijeta, a Peelova pravila i etički principi – poput uloge policajaca kao “javne službe” – još uvijek su osnova modernog policijskog rada.

Od tog trenutka, u većini razvijenih zemalja nastaju policijske službe koje preuzimaju odgovornost za očuvanje reda, zakonitosti i sigurnosti. Svaka zemlja razvija svoj model policijske organizacije, prilagođavajući ga specifičnim kulturnim, društvenim i pravnim normama. Policija u savremenom društvu obavlja raznolike zadatke, uključujući zaštitu života i imovine, održavanje javnog reda, sprečavanje i istragu kriminala, kontrolu saobraćaja, kao i učešće u vanrednim situacijama i katastrofama. S vremenom, mnoge zemlje su razvile specijalizirane jedinice unutar svojih policijskih snaga, uključujući jedinice za borbu protiv terorizma, posebne snage za suzbijanje narkotika, detektivske jedinice i mnoge druge.

U modernom društvu, uloga policije je kompleksna i često podložna kontroverzama i raspravama, jer se policija suočava s izazovima u vezi s balansiranjem između zaštite građanskih prava i obaveze očuvanja sigurnosti. Razvoj novih tehnologija i nadzornih sistema dodatno je utjecao na način na koji policija obavlja svoje dužnosti, omogućujući preciznije praćenje kriminalnih aktivnosti, ali također postavljajući pitanja o privatnosti i etičkim aspektima nadzora. Policijski službenici danas koriste napredne tehnike i metode, uključujući forenzičku analizu, nadzorne kamere, tehnologije prepoznavanja lica i mnoge druge alate kako bi spriječili i riješili zločine.

Dakle, kroz dugu i bogatu historiju, policija se razvijala od jednostavnih čuvara reda i vojnika do složene i profesionalne službe koja ima za cilj zaštitu i sigurnost društva.