Dragan Antonijević Arlekino, pjevač koji je stekao veliku popularnost u bivšoj Jugoslaviji tijekom osamdesetih, ponovno je privukao pozornost javnosti izdavanjem knjige koja navodno otkriva njegovu romantičnu vezu s jednom od najpoznatijih glazbenih zvijezda na Balkanu – Lepom Brenom. U knjizi opisuje njihove emotivne trenutke i vezu koja je, prema njegovim riječima, bila duboka i intenzivna, ali je na kraju ostala neostvarena.
Antonijević otkriva da je Brena, rođena kao Fahreta Jahić, bila važna osoba u njegovom životu te da su dijelili posebno razumijevanje i privlačnost. Njihova veza je navodno započela dok su oboje bili na vrhuncu karijere i, prema Draganovim riječima, imali su snažnu emocionalnu povezanost koja je nadilazila površne veze showbiz svijeta. Prisjeća se vremena provedenog u studiju pokojnog producenta Rake, gdje su se upoznali i ubrzo razvili osjećaje jedno prema drugome. On čak tvrdi da su njihova zajednička iskustva, uključujući snimanje filma, dodatno ojačala njihovu vezu.
Posebna pjesma i album posvećen Breni
Antonijević spominje i svoj album “Baba Kurana”, čiji je glavni singl bio posvećen Breni. U to vrijeme, Brena je bila jedna od najvećih zvijezda glazbene industrije na Balkanu i vlasnica produkcijske kuće “Grand”. Pjesma je brzo privukla pozornost, dodatno učvršćujući interes javnosti za njihov navodni romantični odnos.
Brena, karijera i ljubav prema Bobi
Lepa Brena, poznata po svojim energičnim nastupima i brojnim hitovima poput “Čačak, Čačak” i “Jugoslovenka,” postala je ikona jugoslavenske glazbene scene. No, prema Draganovom sjećanju, unatoč snažnoj vezi, njihov odnos je prekinut zbog različitih vanjskih faktora. Navodi da su pritisci s Brenine strane dolazili od bliskih ljudi poput Marine Tucaković i Aleksandra Radulovića Fute. Pored toga, Dragan je istaknuo da su razlike u karijernim putevima i želji za profesionalnim uspjehom također utjecale na njihov raskid. Na kraju, Brena je stupila u brak s Bobom Živojinovićem, legendarnim tenisačem, s kojim je kasnije osnovala porodicu.
Odjek knjige i reakcije javnosti
Nakon što se Brena udala za Bobu, Antonijević je objavio knjigu koja je opisivala njihovu romansu. Prema njegovim riječima, iako je Brena pozitivno reagirala na knjigu, njen suprug Boba nije bio oduševljen. Dragan tvrdi da je zbog te objave doživio prijetnje od Bobinog poznanika “Šljuke”, što je dodatno pojačalo kontroverzu oko njegove priče.
BONUS TEKST: Tajanstvena komunikacija među biljkama – “Wood Wide Web”
Biljke kao tajni komunikatori
Drveće i biljke u prirodi imaju nevjerojatnu sposobnost komunikacije putem “Wood Wide Web-a” – mreže gljivica koja povezuje njihovo korijenje kroz tlo. Ova mikorizna mreža omogućava biljkama da dijele hranjive tvari, ali i da prenose važne informacije koje mogu biti od presudne važnosti za njihov opstanak. Biljke na taj način “razgovaraju” i razmjenjuju poruke, naročito u trenucima kada im prijeti opasnost.
Kako funkcionira biljna komunikacija kroz tlo
Kada insekti napadnu jedno drvo, ono može otpuštati specifične kemikalije putem korijenja. Te kemikalije djeluju kao upozorenje susjednim biljkama, koje tada prilagođavaju svoju obranu. Primjer toga su akacije koje, kada ih napadaju biljojedi, povećavaju proizvodnju tanina – spoja koji ih čini gorčim i manje privlačnim za životinje. Taj signal ostale akacije mogu “osjetiti” kroz mikoriznu mrežu, pa i one povećavaju proizvodnju tanina kako bi se zaštitile od napadača.
Majčinska stabla i njihova uloga u ekosistemu
Osim osnovne komunikacije, istraživanja su pokazala da određena stabla u šumama, takozvana “majčinska stabla”, imaju posebnu ulogu u podršci mladim biljkama. Ona kroz mikoriznu mrežu usmjeravaju hranjive tvari i resurse mlađim, slabijim stablima, pomažući im da prežive i razvijaju se. Na taj način ne samo da podržavaju rast mladih biljaka već održavaju cijelu šumsku zajednicu. To omogućava dugoročnu stabilnost šume i njene bioraznolikosti.
Utjecaj na ekološko razmišljanje i očuvanje šuma
S obzirom na složenost ovog prirodnog sistema komunikacije, razumijevanje mikorizne mreže može imati značajan utjecaj na način na koji brinemo o šumama i okolišu. Biljke se međusobno podupiru, što pokazuje da priroda funkcionira kroz ravnotežu i suradnju. Ova saznanja mogu nas potaknuti na dublje razmišljanje o načinu na koji prilazimo očuvanju ekosistema. U budućnosti, proučavanje biljne komunikacije moglo bi otvoriti nove perspektive za zaštitu okoliša i održivi razvoj.
